Najnoviji podaci Eurostata potvrdili su neugodan trend za hrvatske potrošače jer se Hrvatska u studenom 2025. godine pozicionirala kao jedna od država s najizraženijim rastom cijena u cijeloj Europskoj uniji.

Dok se prosječna godišnja stopa inflacije u europodručju zadržala na stabilnih 2,1 posto, u Hrvatskoj je ona iznosila visokih 4,3 posto, što je više nego dvostruko iznad europskog prosjeka.

Iako je inflacija na razini cijele Unije blago skliznula s listopadskih 2,5 na 2,4 posto u studenom, hrvatski podaci pokazuju suprotan smjer kretanja. U odnosu na listopad, kada je iznosila okruglih 4 posto, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj ponovno je ubrzala, čime smo se dodatno udaljili od stabilnijih gospodarstava s kojima smo tradicionalno povezani.

Usporedba s ključnim partnerima

Pogled na države koje su Hrvatskoj najvažniji trgovinski i ekonomski partneri otkriva dubinu jaza u kretanju cijena. Slovenija je u studenom zabilježila značajno smirenje inflacije koja se spustila na 2,4 posto, što je gotovo upola manje od hrvatske stope. Austrija se zadržala na 4 posto, dok je Njemačka zabilježila stopu od 2,6 posto. Ovi podaci sugeriraju da se pritisak na standard građana u Hrvatskoj osjeća znatno jače nego u susjedstvu ili u najsnažnijim europskim ekonomijama.

Na vrhu ljestvice država s najvećim problemom rasta cijena nalazi se Rumunjska s rekordnih 8,6 posto, a slijedi je Estonija s 4,7 posto. Hrvatska s 4,3 posto čvrsto drži treće mjesto u Europskoj uniji, ostavljajući iza sebe sve ostale članice. S druge strane spektra nalaze se Cipar, Francuska i Italija, gdje je rast cijena sveden na minimalne razine od 0,1 do 1,1 posto.

Usluge i hrana kao glavni generatori

Analiza po sektorima na razini europodručja pokazuje da su usluge i dalje glavni pokretač inflacije, dok cijene energenata bilježe blagi pad. U Hrvatskoj je situacija specifična jer visoke stope rasta u sektoru usluga, kombinirane s cijenama hrane koje i dalje pokazuju otpornost na značajnije pojeftinjenje, drže ukupni indeks na vrlo visokim razinama.

Statistički uredi bilježe da je inflacija u studenom pala u dvanaest država članica, ostala stabilna u pet, dok je u deset država zabilježen rast. Nažalost, Hrvatska pripada ovoj posljednjoj skupini, što dodatno naglašava specifične domaće pritiske koji se ne podudaraju s općim europskim smirivanjem tržišta.

Činjenica da Hrvatska nastavlja bilježiti visoku stopu inflacije dok se većina Unije približava ciljanim razinama od oko 2 posto predstavlja ozbiljan izazov za domaću ekonomsku politiku. Razlika u brzini rasta cijena između Hrvatske i njezinih ključnih partnera poput Slovenije ili Njemačke izravno utječe na konkurentnost domaćeg gospodarstva i kupovnu moć građana. Ako se ovaj trend ne preokrene u narednim mjesecima, Hrvatska bi mogla ući u 2026. godinu s teretom visokih troškova života koji će znatno odudarati od ostatka europodručja.