Njemačka se posljednjih tjedana suočava s intenzivnom raspravom o radnom vremenu, potaknutom izjavom kancelara Friedricha Merza kako je potrebno raditi više i učinkovitije.

Njegov stav podržao je i glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann, naglašavajući da produktivnost čini temelj njemačkog blagostanja i socijalne sigurnosti.

Posebno je aktualno pitanje mogućeg ukidanja osmosatnog radnog dana. Prema koalicijskom ugovoru, razmatra se zamjena dnevnog ograničenja maksimalnim tjednim radnim vremenom, što bi omogućilo veću fleksibilnost, osobito za obitelji s djecom i one koji skrbe o članovima obitelji. Linnemann ističe da bi takva promjena mogla pozitivno utjecati na ravnotežu između privatnog i poslovnog života, piše Deutsche Welle.

Sindikati i lijeve stranke oštro su kritizirali ovu inicijativu, upozoravajući da bi ukidanje osmosatnog radnog dana moglo povećati opterećenje zaposlenih. Liječnička udruga Marburger Bund naglašava važnost postojećih zakonskih ograničenja kao zaštite radnika, podsjećajući da već postoje iznimke koje omogućuju prekoračenje dnevnog maksimuma.

Trenutno je u Njemačkoj radni dan ograničen na osam sati, s mogućnošću produljenja do deset sati u iznimnim slučajevima, dok je tjedni maksimum 48 sati. Ipak, postoje sektori s velikim brojem prekovremenih sati, a usporedbe s drugim državama često su otežane zbog različitih modela rada s nepunim radnim vremenom.

Socijaldemokrati podržavaju fleksibilizaciju, ali ističu potrebu za većom društvenom solidarnošću i pravednijom raspodjelom opterećenja, posebno između muškaraca i žena u neplaćenom radu. Također, naglašavaju važnost poreznog rasterećenja za one s nižim i srednjim primanjima, uz održavanje stabilnosti doprinosa za socijalna osiguranja kroz strukturne reforme.

Rasprava o ukidanju osmosatnog radnog dana tako ostaje u središtu političkih i društvenih prijepora, pri čemu se balansira između potrebe za većom fleksibilnošću i zaštite prava radnika.