Porast broja stanovnika Hrvatske u 2024. godini zabilježio je pozitivan trend, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Hrvatska je sredinom prošle godine imala približno 3.866.233 stanovnika, što predstavlja blagi rast od 0,2 posto ili 6547 ljudi u odnosu na prethodnu procjenu iz 2023. godine, piše index.hr. Najveći relativni porast bilježi Istarska županija s povećanjem od 1,66 posto, a slijede Zadarska i Zagrebačka županija koje su također zabilježile rast broja stanovnika.

S druge strane, najveći pad stanovništva zabilježen je u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Žene čine 51,3 posto ukupnog stanovništva, dok muškarci čine 48,7 posto.

Demografska slika Hrvatske i dalje pokazuje trend starenja stanovništva. Prosječna dob stanovnika iznosi 44,5 godina, što Hrvatskoj svrstava među najstarije zemlje u Europi. Muškarci u prosjeku imaju 42,8, a žene 46,2 godine.

Mlađih do 19 godina je nešto manje od 20 posto, pri čemu Međimurska županija ima najveći udio mladih, a Primorsko-goranska najmanji. Udio žena u fertilnoj dobi iznosi 39,8 posto ukupnog ženskog stanovništva. Više od polovice stanovnika (52,5 posto) živi u pet županija, s posebnim naglaskom na Zagreb i Splitsko-dalmatinsku županiju, dok najmanje stanovnika živi u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji, navodi index.hr.

Ukupna gospodarska situacija u Hrvatskoj pokazuje stabilan rast. U prvom tromjesečju 2025. bruto domaći proizvod (BDP) realno je porastao za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je već sedamnaesti kvartal zaredom s pozitivnim gospodarskim kretanjima. U drugom tromjesečju 2025. rast BDP-a ubrzao je na 3,4 posto u odnosu na 2024. godinu. Rast je zabilježen u gotovo svim sektorima, potaknuti povećanjem kućanske potrošnje, državne potrošnje te izvoza roba i usluga. Troškovi za hranu, piće i usluge rastu, što odražava i blagi porast indeksa potrošačkih cijena od 3,5 posto u svibnju 2025. u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Potrošnja kućanstava u prvom tromjesečju 2025. porasla je za 1,7 posto, a državna potrošnja za čak 5,8 posto. Izvoz roba i usluga ostvario je rast od 6,0 posto, dok su uvoz roba i usluga porasli za 8,8 posto, što govori o povećanoj aktivnosti na tržištu i trgovinskim tokovima. Indeksi cijena signaliziraju određenu inflaciju posebno u sektorima hrane, restorana i hotela, dok su cijene u prijevozu i odjeći blago pale.

Iako je demografska slika ključno pitanje, ekonomski pokazatelji daju optimizam za budućnost Hrvatske. Porast stanovništva u nekim županijama i stabilan gospodarski rast s jačanjem izvoza i domaće potrošnje ukazuju na postojan razvoj zemlje u prvoj polovici 2025. godine.