Europska komisija isplatila novi krug sredstava za reformske programe triju zemalja kandidatkinja, dok Albanija ostvaruje konkretan napredak prema punom članstvu

Reformski novac stiže na Balkan

Europska komisija objavila je 20. svibnja 2026. isplatu 158,9 milijuna eura iz Instrumenta za reformu i rast namijenjenog zemljama zapadnog Balkana. Albanija je dobila 49 milijuna eura, Crna Gora 44,2 milijuna, a Sjeverna Makedonija 65,7 milijuna eura. Radi se o trećoj po redu isplati u okviru programa koji funkcionira po principu uvjetovanosti, novac dolazi tek kada zemlja dokaže da je provela konkretne reforme.

Instrument je dio šireg Plana rasta za zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila 2023. godine s ukupnom financijskom omotnicom od 6 milijardi eura. Cilj je ubrzati pristupni proces i potaknuti gospodarski rast zemalja kandidatkinja još prije formalnog ulaska u Uniju. Od početka provedbe programa 2024. godine, ukupno isplaćena sredstva dosegla su 673,6 milijuna eura.

Za što se troši novac?

Svaka od tri zemlje novac je zaradila različitim reformskim koracima. Albanija je provodila mjere za poboljšanje poslovnog okruženja, lakše privlačenje investicija i širi pristup financiranju, posebno za novoosnovane tvrtke i poduzeća u zelenom i digitalnom sektoru. Crna Gora je iskazala napredak u istraživanju i inovacijama, uključujući konkretnu potporu za znanstvenike, poduzeća i istraživačke institucije. Sjeverna Makedonija fokusirala se na ulaganja u osnovno i srednje obrazovanje te proširenje dostupnosti digitalnih uređaja u školama.

Od iznosa koji pripada svakoj zemlji, dio odlazi izravno u državni proračun, a ostatak je usmjeren prema Okviru za ulaganja na zapadnom Balkanu. To je zajednička financijska platforma Europske komisije, financijskih institucija, država članica EU-a i Norveške, a služi za sufinanciranje infrastrukturnih projekata u prometu, energetici, digitalnom razvoju i obrazovanju.

Za Albaniju to znači 22,8 milijuna eura u proračun i ostatak za investicijske projekte. Crna Gora prima 20,6 milijuna u proračun, a Sjeverna Makedonija 30,6 milijuna, uz isti model raspodjele preostalog dijela.

Albanija korak bliže pregovaračkom stolu

Pored financijskog napretka, Albanija je 26. svibnja 2026. ostvarila i politički bitan iskorak. Na osmom zasjedanju Konferencije o pristupanju, EU je potvrdio da je Albanija u cjelini ispunila tzv. privremene referentne vrijednosti za klaster 1, koji obuhvaća funkcioniranje demokratskih institucija, reformu javne uprave, vladavinu prava i gospodarske kriterije.

Radi se o ključnom skupu poglavlja u pristupnom procesu, poznatom kao kluster, odnosno 'Temelji'. Prema metodologiji pristupnih pregovora koja se primjenjuje od 2020. godine, pregovori počinju upravo od ovog klastera, a i završavaju s njim, što znači da njegov napredak određuje ukupni tempo cijelog procesa. Ispunjavanje privremenih referentnih vrijednosti sada otvara mogućnost početka zatvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja unutar tog klastera.

Do ovog trenutka, EU je s Albanijom otvorio sve pregovaračke klastere, uključujući onaj o resursima, poljoprivredi i koheziji, koji je otvoren u studenom 2025. Ciparski ministar za europske poslove Marilena Raouna naglasila je da je proširenje 'geopolitička nužnost za EU i glavni prioritet ciparskog predsjedanja', te da se radi o procesu utemeljenom na zaslugama u kojemu reforme dovode do konkretnog napretka.

Što to znači u praksi?

Ovaj razvoj događaja ima praktičnu dimenziju. Svako proširenje EU-a mijenja unutarnje odnose u Uniji, raspodjelu sredstava iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda, kao i tržište rada. Albanija broji oko 2,8 milijuna stanovnika, dok se procjenjuje da između 1,5 i 2 milijuna Albanaca živi i radi u EU-u, pri čemu znatan dio boravi upravo u Italiji i Grčkoj.

Trenutačno stanje nije bliska budućnost ulaska, ispunjavanje privremenih referentnih vrijednosti tek je jedan od mnogih uvjeta, a sam proces u pravilu traje godinama. No albanski primjer pokazuje da je napredak moguć kada postoji politička volja i kada se reforme doista provode, a ne samo najavljuju.

Na redu implementacija

Reformska agenda za zapadni Balkan nastavlja se po ustaljenom ritmu, svakih šest mjeseci zemlje podnose izvješće o napretku, a Komisija procjenjuje opravdanost sljedeće isplate. Albanija ulazi u ono što je Komisija opisala kao 'zahtjevnu fazu fokusiranu na provedbu, dokazane rezultate i trajne ishode.'

Koliko brzo se taj put može prijeći, ovisit će u jednakoj mjeri o unutarnjim reformama zemalja kandidatkinja i o političkoj klimi unutar same Unije.