Godišnja stopa inflacije u eurozoni u kolovozu 2025. iznosila je 2,0 posto, isto kao i u srpnju, dok je u cijeloj Europskoj uniji ostala na razini od 2,4 posto.

U usporedbi s prošlom godinom to predstavlja tek blagi pad, budući da je kolovoz 2024. donio inflaciju od 2,2 posto u eurozoni te 2,4 posto u EU-u, objavio je Eurostat.

Najniže godišnje stope evidentirane su na Cipru s 0,0 posto, u Francuskoj s 0,8 posto te u Italiji s 1,6 posto. Najviše stope rasta cijena istodobno su zahvatile Rumunjsku s 8,5 posto, Estoniju sa 6,2 posto te Hrvatsku s 4,6 posto.

Time se Hrvatska treća po redu našla među članicama s najizraženijom inflacijom, znatno iznad unijskog prosjeka. U odnosu na srpanj, u čak devet država članica inflacija je zabilježila pad, u četiri zemlje ostala je nepromijenjena, dok je u četrnaest porasla.

Hrvatska se našla među zemljama gdje su cijene nastavile rasti, što potvrđuje nastavak pritisaka na troškove života u domaćem gospodarstvu.

Promatrajući pojedine segmente, najveći doprinos godišnjoj inflaciji u eurozoni imale su usluge s 1,44 postotna boda, zatim hrana, alkohol i duhan s 0,62 boda, neenergetska industrijska roba s 0,18 bodova, dok je energija imala negativan doprinos od minus 0,19 bodova.

Struktura inflacije posebno je važna za Hrvatsku, gdje rast cijena hrane i usluga izravno pogađa kućanstva. Iako su ukupne europske stope niske i stabilne, razlike među državama ostaju značajne.

Dok Cipar i Francuska bilježe gotovo zanemariv rast cijena, Hrvatska se priključuje skupini tranzicijskih zemalja s višim inflacijskim pritiscima.

Podaci Eurostata potvrđuju da je hrvatska inflacija više nego dvostruko iznad prosjeka eurozone, što predstavlja ozbiljan izazov za domaću ekonomsku politiku.