Godišnja stopa inflacije u eurozoni ubrzala je svoj rast tijekom travnja 2026. godine te je dosegnula razinu od 3.0%.

Sličan uzlazni trend bilježi i cijela Europska unija, gdje su potrošačke cijene u prosjeku porasle za 3.2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ove podatke o kretanju cijena na europskom tržištu objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.

Dok je u ožujku stopa za eurozonu iznosila 2.6%, trenutačne brojke ukazuju na jasno ubrzanje rasta troškova života. Prije točno godinu dana, inflacija u eurozoni iznosila je znatno umjerenijih 2.2%. Službeni podaci pokazuju da je godišnja inflacija pala u tek pet država članica, u jednoj je ostala stabilna, dok je u čak dvadeset i jednoj zemlji zabilježen snažniji rast.

Hrvatska na samom vrhu ljestvice poskupljenja

Za domaće potrošače situacija je posebno izazovna jer Hrvatska i dalje predvodi zemlje s najvišim stopama rasta cijena. S godišnjom inflacijom od 5.4% u travnju, naša se zemlja pozicionirala na visoko treće mjesto u cijeloj Europskoj uniji. Lošije rezultate od Hrvatske bilježe isključivo Rumunjska sa stopom od visokih 9.5% te Bugarska u kojoj su cijene rasle za 6.0%.

Usporedbe radi, hrvatska stopa inflacije u ožujku iznosila je 4.6%, što jasno ukazuje na snažan proljetni zamah novih poskupljenja. Građani Hrvatske tako osjećaju znatno veći teret rasta cijena u odnosu na prosječnog stanovnika eurozone, čija se stopa zaustavila na znatno nižih 3.0%.

Skandinavske zemlje bilježe najstabilnije cijene

Na potpuno suprotnom kraju europskog statističkog spektra nalaze se države koje su uspješno obuzdale inflatorne pritiske i osigurale mirniju financijsku svakodnevicu svojim građanima. Švedska se ističe kao apsolutni rekorder po stabilnosti cijena s minimalnom godišnjom inflacijom od samo 0.5%. Zanimljivo je istaknuti da je Švedska na mjesečnoj razini zabilježila čak i deflaciju, odnosno pad cijena od minus 0.7%. Odmah iza Švedske slijedi Danska s godišnjim rastom cijena od 1.2%, te Češka s umjerenih 2.1%. Ove brojke pokazuju duboku podijeljenost europskog gospodarstva, pri čemu sjeverni dio kontinenta trenutačno znatno uspješnije kontrolira troškove života od zemalja smještenih na istoku i jugoistoku Europe.

Usluge i energija kao glavni pokretači rasta

Kada se detaljnije analizira struktura poskupljenja unutar eurozone, postaje jasno koji su gospodarski sektori najviše pridonijeli novom skoku cijena. Uslužni sektor odigrao je najznačajniju ulogu u travnju, pridonijevši ukupnoj stopi inflacije s 1.38 postotnih bodova. Energija je također zabilježila oštar skok te je ukupnom rastu cijena dodala 0.99 postotnih bodova. Hrana, alkohol i duhan i dalje poskupljuju, s doprinosom od 0.46 postotnih bodova, dok su neenergetski industrijski proizvodi imali najmanji utjecaj s dodatkom od svega 0.20 postotnih bodova. Prema konkretnim izračunima, same cijene energije u travnju su poskočile za snažnih 10.8% na godišnjoj razini, dok su usluge bilježile stabilan rast od 3.0%.

Ekonomske perspektive za nadolazeće mjesece

Najnoviji podaci nedvojbeno potvrđuju da borba protiv inflacije na europskom tlu još uvijek nije u potpunosti završena. Iako su se stope znatno udaljile od dvoznamenkastih vrhunaca iz prethodnih godina, novi rast u travnju upozorava na otpornost inflatornih pritisaka, posebice u sektoru usluga i energetike. Za Hrvatsku ovakvi podaci predstavljaju poseban makroekonomski izazov uoči turističke sezone jer domaće cijene rastu znatno brže od europskog prosjeka. Ovakva ubrzana dinamika mogla bi dodatno opteretiti kupovnu moć domaćih građana, ali ujedno i negativno utjecati na ukupnu cjenovnu konkurentnost cijeloga gospodarstva na zajedničkom europskom tržištu. S obzirom na to da su potrošačke cijene u većini zemalja članica ponovno ubrzale svoj rast, kreatori monetarnih i fiskalnih politika morat će ostati iznimno oprezni u vremenu koje slijedi.