Eurozona u lipnju bilježi usporavanje inflacije

Godišnja inflacija u eurozoni u lipnju 2026. procjenjuje se na 2,8 %, što je pad u odnosu na 3,2 % zabilježenih u svibnju, objavio je Eurostat u brzoj procjeni. Riječ je o inflaciji mjerenoj harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, pokazateljem koji omogućuje usporedbu kretanja cijena među državama Europske unije.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u lipnju blago pale, za 0,1 %. To znači da su u prosjeku cijene bile nešto niže nego u svibnju, iako su u odnosu na isti mjesec prošle godine i dalje više.

Energija i dalje najviše vuče ukupnu stopu

Najvišu godišnju stopu rasta među glavnim sastavnicama inflacije i dalje bilježi energija. U lipnju je njezina stopa iznosila 8,7 %, nakon 10,8 % u svibnju. Usluge su rasle 3,2 %, dok su hrana, alkohol i duhan porasli 1,6 %. Industrijski proizvodi bez energije ostali su na razini od 0,9 %.

Podaci pokazuju da se pritisak cijena smanjuje u većini glavnih kategorija, ali energija i usluge i dalje ostaju najvažniji izvori inflacije. Upravo su to kategorije koje građani najčešće osjećaju kroz račune, prijevoz, stanovanje i svakodnevne usluge.

Hrvatska iznad prosjeka

Hrvatska je u lipnju imala procijenjenu godišnju inflaciju od 4,2 %. To je manje nego u svibnju, kada je stopa iznosila 4,9 %, ali i dalje znatno više od prosjeka eurozone od 2,8 %. U odnosu na lipanj 2025., kada je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,3 %, stopa je gotovo nepromijenjena. Na mjesečnoj razini cijene su u Hrvatskoj porasle 0,1 %.

Među državama eurozone najvišu procijenjenu godišnju inflaciju u lipnju imala je Litva s 5,5 %, zatim Bugarska s 5,3 % i Hrvatska s 4,2 %. Niže stope zabilježene su, primjerice, u Malti s 1,9 %, Francuskoj i Estoniji s 2,0 % te Njemačkoj s 2,4 %.

Usporavanje inflacije u eurozoni dobar je signal jer pokazuje da pritisak na cijene slabi. Ipak, za građane to ne znači povratak cijena na stare razine, nego sporiji rast u odnosu na prošlu godinu. Razlika je važna jer se inflacija mjeri kao promjena cijena, a ne kao ukupna razina cijena u trgovinama i na računima.

Za Hrvatsku je ključna poruka da se inflacija smanjuje u odnosu na svibanj, ali ostaje iznad prosjeka eurozone. To znači da će se domaći potrošači i dalje suočavati s jačim pritiskom cijena nego građani u dijelu drugih članica europodručja. Potpuniji podaci za lipanj trebali bi biti objavljeni 17. srpnja 2026., a Eurostat navodi da su sadašnji podaci brza procjena.

Hrvatska inflacija ostaje viša od prosjeka eurozone ponajprije zato što su domaći cjenovni pritisci još izraženiji u uslugama i energiji. Prema HNB-u, usluge i dalje imaju najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji u Hrvatskoj, dok su cijene energije, unatoč usporavanju, i dalje na visokoj razini zbog ranijih poskupljenja naftnih derivata. Europska komisija pritom navodi da hrvatsku inflaciju u 2026. dodatno podupiru prijenos viših troškova energije na cijene usluga i hrane te još prisutni pritisci plaća. Zato pad inflacije u Hrvatskoj postoji, ali je sporiji nego u dijelu eurozone.