Tržište rada u Hrvatskoj prolazi kroz fazu duboke transformacije, potaknutu kroničnim nedostatkom radne snage i sve većim zahtjevima za ravnopravnošću.

Dok se poslodavci bore za svakog stručnjaka, pitanje javne objave primanja prestaje biti tabu tema i postaje standard koji nalaže europska regulativa. Upravo je ova tema potaknula žustru raspravu na platformi Reddit, gdje je korisnik pod imenom ObservedPhenomena na podforumu Ask Croatia otvorio pitanje o razlozima zbog kojih domaći poslodavci i dalje oklijevaju s objavom financijskih detalja u oglasima za posao.

U svojoj objavi primjećuje kako se bliži zakonski rok usklađivanja s europskom direktivom o obvezi navođenja raspona plaća, no u svakodnevnoj praksi i dalje nailazi na oglase u kojima ta ključna informacija potpuno izostaje, pitajući se čekaju li poslodavci doslovno zadnji trenutak.

Zakonski okvir i uloga specijaliziranih portala

Europska direktiva 2023/970 o transparentnosti plaća postavlja nove temelje za pravednije tržište, a države članice, uključujući Hrvatsku, imaju rok do 7. lipnja 2026. godine za njezinu potpunu implementaciju u nacionalno zakonodavstvo.

Prema tim pravilima, tvrtke će morati upoznati kandidate s informacijom o početnoj plaći ili barem okvirnim rasponom primanja prije samog početka selekcijskog procesa.

Iako je na našem portalu raditi.eu već sada uobičajeno vidjeti oglase s jasno naznačenim iznosima, takva praksa još uvijek nije postala univerzalno pravilo na svim razinama hrvatskog tržišta rada.

Važno je objasniti da Europska direktiva 2023/970 ne znači nužno strogo fiksnu brojku u svakom oglasu, već obvezu poslodavca da pravovremeno iskomunicira financijske okvire prije razgovora za posao ili u ranoj fazi selekcije. Kada se pravila u potpunosti integriraju u domaće zakone, neispunjavanje ovih obveza bit će podložno nadzoru i sankcijama prema nacionalnim propisima.

Uz to direktiva daje pravo radnicima da zatraže službene podatke o prosječnim plaćama svojih kolega koji obavljaju isti posao.

Obostrana korist jasne komunikacije

Uvođenje transparentnosti donosi konkretne prednosti i poslodavcima i kandidatima.

Za tražitelje posla benefit je iznimno jasan jer drastično štedi vrijeme i omogućuje im fokusiranje isključivo na one prilike koje su u skladu s njihovim kompetencijama i životnim očekivanjima.

S druge strane, poslodavci koji unaprijed objavljuju financijske uvjete dobivaju znatno kvalitetnije prijave jer se na oglase javljaju ljudi koji su svjesno pristali na ponuđene okvire. Time se ubrzava proces selekcije i smanjuju troškovi zapošljavanja, a sama tvrtka gradi reputaciju poštenog i otvorenog partnera na tržištu.

Strah od unutarnjih napetosti i skrivanje karata

Ipak, sudionici javne rasprave na Redditu upozoravaju da se brojni domaći menadžeri i dalje oslanjaju na informacijsku prednost koju imaju u pregovorima. Rasprava je iznjedrila vrlo konkretna zapažanja, pa tako jedan sudionik logično zaključuje kako se iznosi kriju prvenstveno zbog mira u kući. 'One koji već rade drže na minimalnom iznosu koji mogu, a čak i ako jesu spremni za nekog novog i kvalitetnog radnika dati nešto više novca, ne smiju sadašnji radnici vidjeti da nude plaću do 1500 eura, dok oni sami godinama rade za 1100 eura', ističe ovaj korisnik.

Slično stajalište dijeli i drugi sudionik rasprave koji objašnjava surovu pregovaračku praksu navodeći kako poslodavci ne objavljuju iznos "tako da u pregovorima mogu oštetiti one koji lošije pregovaraju". Prema njegovim riječima, to što su kandidati u lošijoj poziciji nimalo nije briga poslodavca, koji se onda kasnije samo javno žali da mu stručni ljudi masovno odlaze.

Sarkazam kao ogledalo radničke frustracije

Kritika na račun trenutne prakse u oglasima često je prožeta britkom ironijom koja savršeno oslikava stvarno stanje duha radne snage. Korisnici se redovito rugaju neodređenim frazama o dinamičnom okruženju koje nerijetko služe isključivo kao paravan za loše uvjete rada. Oslikavajući tu selekcijsku praksu, jedan od njih ironično primjećuje: 'Zato što misle da ćeš se u selekcijskom procesu zaljubiti u njihov stolni nogomet, stolni tenis, vreće punjene stiroporom i njihovu veliku obitelj, pa ćeš pristati ne samo na nižu plaću od željene nego i na nižu od sadašnje.'

Neki odlaze i korak dalje u seciranju domaće stvarnosti, pa tako jedan komentar vrlo oštro sažima situaciju na terenu: 'Iznos se ne navodi jer je uglavnom riječ o minimalcu, dok se ostatak isplaćuje na ruke kroz razne nagrade i tople obroke. Prekovremenog rada ima, ali on nije plaćen, već dobiješ slučajan slobodan dan kada ti najviše treba i to u devedeset i devet posto slučajeva.' Uz to, korisnici primjećuju i veliki nesrazmjer u očekivanjima, navodeći kako je fascinantno da tvrtke traže potpunu iskrenost o manama radnika, dok same čuvaju informaciju o plaći kao da je riječ o strogo čuvanoj državnoj tajni.

Prema dostupnim podacima i trendovima, Hrvatska se bori s ozbiljnim manjkom radne snage, što polako seli moć odlučivanja u ruke onih koji posao traže. Profesionalno tržište rada zahtijeva jasne kriterije i fer odnos, a skrivanje plaća polako postaje relikt prošlosti koji poslodavcima više ne donosi željenu prednost niti ozbiljne kandidate.

Prijelaz na transparentan model primanja bit će izazovan za one koji su godinama gradili poslovanje na skrivanju informacija, ali je dugoročno iznimno koristan za stabilnost cijelog gospodarstva. U trenutku kada su troškovi života u stalnom porastu, radnici više nisu spremni na neizvjesnost. Poslodavci koji naivno vjeruju da će i dalje moći privlačiti vrhunske talente bez jasne financijske ponude uskoro bi mogli ostati bez onih koji su im najpotrebniji za opstanak. Vrijeme skrivanja iza neodređenih fraza polako istječe, a nova pravila napokon donose prijeko potrebnu profesionalizaciju i ravnopravnost.

Referenca: Direktiva Europske unije 2023/970 o jačanju primjene načela jednake plaće muškaraca i žena putem transparentnosti plaća.