Europska unija donosi temeljite promjene u načinu na koji poslodavci određuju, obračunavaju i komuniciraju plaće zaposlenicima.

Prema novoj Direktivi (EU) 2023/970 o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja, koju sve države članice moraju prenijeti u svoje zakone do 7. lipnja 2026., uvode se stroga pravila o transparentnosti primanja s ciljem smanjenja nejednakosti, posebice između muškaraca i žena.

Poslodavac će morati jasno navesti početnu plaću ili njezin raspon u oglasu za posao ili najkasnije prije samog intervjua s kandidatom. Istovremeno, bit će zabranjeno tražiti informacije o ranijim primanjima kandidata, čime se želi izbjeći diskriminacija temeljena na povijesti plaća.

Zaposlenici će imati pravo zatražiti detaljne informacije o platnim razredima u svojoj tvrtki. Direktiva izričito zabranjuje klauzule o „tajnosti plaće“ koje su do sada sprječavale radnike da otkriju svoje primanje, štiteći ih tako u ostvarivanju prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Rokovi za usklađivanje s ovim obvezama razlikuju se ovisno o veličini poslodavca. Tvrtke s najmanje 250 zaposlenih moraju do 7. lipnja 2027. započeti redovita godišnja izvješćivanja o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Poslodavci s 150 do 249 zaposlenih moraju to činiti svake tri godine, a oni koji zapošljavaju između 100 i 149 radnika prvi izvještaj moraju dostaviti do 7. lipnja 2031., a zatim također svake tri godine.

Ukoliko izvješće pokaže razliku od najmanje pet posto u prosječnim plaćama između spolova u određenim kategorijama, a ta razlika ne bude opravdana objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, te se takva situacija ne otkloni u roku od šest mjeseci, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika i donijeti plan korektivnih mjera kojima će se nastojati ukloniti nepravda.

Ova Direktiva također donosi promjene u načinu objave ponuda rada za kandidate. Oglasi moraju biti transparentniji i sadržavati konkretne podatke o plaći, dok će nazivi radnih mjesta i cjelokupni proces selekcije morati biti rodno neutralni i bez stereotipnih izraza. Time se želi osigurati da zapošljavanje bude isključivo temeljeno na vještinama, odgovornostima i sposobnostima kandidata, a ne na njihovoj dosadašnjoj plaći.

Radnici imaju pravo na pristup informacijama o vlastitom platnom razredu, ali i uvid u prosječne plaće svojih kolega razdvojene po spolu na poslovima iste ili približno jednake vrijednosti. Poslodavci su dužni odgovoriti na takve zahtjeve u roku od dva mjeseca, a osim toga radnike moraju barem jednom godišnje upozoriti na njihova prava vezana uz pristup informacijama o plaćama. Kriteriji kojima se određuju plaće i napredovanja moraju biti jasni, objektivni i pravedni, u potpunosti bez rodne diskriminacije, a pristup tim podacima mora biti zaposlenicima lako dostupan, primjerice kroz interne pravilnike ili intranet.

Uvođenjem ove direktive ukida se praksa da poslodavci prikrivaju informacije o plaćama, točnije više se radniku ne zabranjuje da otkrije vlastitu plaću. Radnicima se više ne smije ograničavati pravo na otvoreni razgovor o njihovim primanjima što predstavlja važan korak prema većoj pravednosti i smanjenju mogućnosti diskriminacije.

Kazne za nepoštivanje ovih pravila mogu biti ozbiljne i uključuju pravo radnika na punu naknadu štete bez bilo kakvog predviđenog limita, a to obuhvaća neisplaćene zaostatke, dodatke, nematerijalne štete i zatezne kamate. Države članice imat će obvezu propisati sustav novčanih kazni koje moraju biti učinkovite, proporcionalne i dovoljno jake da djeluju preventivno. Također, teret dokazivanja prelazi na poslodavce u situacijama kada postoje indicije diskriminacije ili nepridržavanja obveza transparentnosti, primjerice kada odbijaju dostaviti relevantne podatke ili izvještaje.

Važno je istaknuti da se pojam plaće pod ovom direktivom odnosi na sve vrste primanja, kako fiksne tako i promjenjive, uključujući osnovnu plaću, dodatke, bonuse, beneficije u obliku usluga ili materijalnih dobara, plaćene prekovremene sate i otpremnine.

Konačni rok za usklađivanje nacionalnih zakonodavstava s ovom direktivom je 7. lipnja 2026., no treba naglasiti da će nakon tog datuma primjena biti u skladu s nacionalnim propisima, što znači da neke države mogu započeti s primjenom i ranije, prije službenog roka.

Ova Direktiva predstavlja snažan iskorak u pravcu pune transparentnosti primanja, uklanjanja diskriminacije i stvaranja ravnopravnijeg tržišta rada diljem Europske unije. Poslodavci se potiču da što prije krenu s pripremama jer će usklađivanje donijeti brojne promjene u sustavima obračuna, izvještavanja i komunikacije plaća.