Hrvatska ima nedostatak kontrolora leta unatoč visokim plaćama i beneficiranom radnom stažu
28.10.2025.

U hrvatskom zračnom prostoru promet nikad nije bio gušći, a broj letova, putnika i operacija raste iz godine u godinu.
I dok putnici uživaju u sve bržim i češćim vezama s Europom i svijetom, iza kulisa tog savršeno koordiniranog kaosa stoje kontrolori letenja, skupina stručnjaka čiji je posao iznimno stresan, odgovoran i precizan, piše HRT. Iako su im plaće među najvišima u javnim službama, interesa za taj poziv i dalje nema dovoljno.
„Morate cijelo vrijeme biti potpuno koncentrirani. Svaka pogreška može imati ozbiljne posljedice. Radimo u smjenama od osam sati, pri čemu dva sata aktivno vodimo sektor, a jedan sat odmaramo. Na kraju dana, to je šest sati vrlo intenzivnog rada,“ objašnjava kontrolor Igor Bjelan.
Prema podacima struke, u Hrvatskoj trenutno radi oko tristo kontrolora letenja. Premalo, kažu sami zaposlenici, s obzirom na sve veće potrebe i širenje prometa. „Nadamo se da će s vremenom doći do povećanja broja kontrolora, jer bi to svima olakšalo posao i smanjilo stres,“ ističe Krešimir Rakoci.
Zračni promet posljednjih godina bilježi kontinuirani rast. Samo prošle godine promet je porastao za četrnaest posto, a ove godine dodatnih osam posto. U isto vrijeme, kašnjenja letova smanjena su za čak 75 posto.
Iako posao donosi beneficirani radni staž i stabilna primanja, nije za svakoga. Riječ je o zanimanju koje zahtijeva potpunu posvećenost i rad tijekom cijele godine, bez praznika i vikenda. „Ovo je posao koji traje dvadeset četiri sata dnevno, tristo šezdeset pet dana u godini. Nema odmora ni blagdana. Iako su plaće dobre, postoje i druga zanimanja gdje se može zaraditi više, ako se posreći,“ dodaje Oreški.
I dok se u drugim sektorima sve češće govori o automatizaciji i umjetnoj inteligenciji, u kontroli letenja i dalje je ključan ljudski faktor. Nijedan algoritam još nije sposoban preuzeti brzu procjenu i odlučnost koje su potrebne u nepredviđenim situacijama. Upravo zato, mnogi stručnjaci upozoravaju da Hrvatska mora više ulagati u obrazovanje i privlačenje novih kandidata, kako bi se spriječilo preopterećenje i osigurao stabilan razvoj prometa.









