Hrvatska je u 2024. godini zabilježila najviši rast kupovne moći među članicama Europske unije.

Realni medijalni dohodak porastao je za 21,1 posto te dosegnuo 16.277 eura godišnje, čime je Hrvatska prestigla Litvu, a sada osam članica EU ima niži realni medijalni dohodak od Hrvatske.

Očekuje se da će rast bruto plaća u 2025. iznositi oko 8,5 posto, što bi moglo omogućiti Hrvatskoj da prestigne i Estoniju te potencijalno Češku po visini medijalnog dohotka. U 2024. godini stopa zaposlenosti porasla je na 68,3 posto, a broj zaposlenih povećao se za 3,9 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 15,5 posto.

Rast zaposlenosti u Hrvatskoj bio je šest puta brži od prosjeka srednjoistočne Europe. Istovremeno je zabilježen snažan porast nenamjenskog potrošačkog kreditiranja, na godišnjoj razini oko 15 posto, što odražava optimizam potrošača i povjerenje u gospodarski rast.

Unatoč usporavanju rasta osobne potrošnje i graditeljstva te nešto nižem doprinosu neto izvoza, procjenjuje se da će realni rast BDP-a u prvom kvartalu 2025. iznositi oko tri posto, nakon prošlogodišnjih 3,8 posto. Na razini cijele godine očekuje se nastavak rasta osobne potrošnje, ali nešto sporijim tempom, potaknutim snažnim rastom plaća i indeksacijom mirovina.

EU fondovi i dalje su ključan izvor financiranja i zamašnjak razvoja hrvatskog gospodarstva. Hrvatska je dosad povukla značajan dio raspoloživih sredstava, a 2025. godina bit će presudna za iskorištavanje preostalih fondova, što će dodatno poduprijeti investicijski ciklus i konkurentnost.

Iako je snažan rast javne potrošnje i tržišta rada produljio razdoblje dinamičnog rasta, analitičari upozoravaju da je ovakav tempo neodrživ na dulji rok. Nastavak ekspanzivne fiskalne politike mogao bi dovesti do prekomjernog deficita i usporiti napredak u poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje.

Unatoč napretku, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU-a po BDP-u po stanovniku, koji je 2024. iznosio 77 posto europskog prosjeka. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je pomak naviše, a daljnji rast ovisit će o održivosti fiskalne politike, korištenju EU fondova i jačanju konkurentnosti gospodarstva.