Cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dosegnule su razine koje izazivaju nevjericu kod prosječnog potrošača dok domaći proizvođači istovremeno vode bitku za goli opstanak.

Dok police trgovina nude sve skuplje artikle, jaz između troškova proizvodnje i prodajne moći građana nikada nije bio izraženiji. Kako piše DNEVNIK.hr, službeni podaci otkrivaju da su proizvođačke cijene u poljoprivredi od 2020. godine skočile za više od 40 %.

Drastičan rast cijena osnovnih namirnica

U proteklih 5 godina svjedočimo tektonskim promjenama na tržištu hrane koje su najviše pogodile osnovne košarice.

Povrće je skuplje za 51 %, dok je cijena voća porasla za otprilike 40 %. Najveći šok za kućni budžet predstavljaju meso i jaja jer je govedina poskupjela za nevjerojatnih 98 %, a cijena jaja skočila je za više od 100 %.

Građani koji posjećuju europske metropole poput Beča često s gorčinom primjećuju da su tamošnje cijene u trgovinama znatno niže unatoč višem životnom standardu, što se objašnjava boljom organizacijom velikih europskih tržišta i nižim logističkim troškovima.

Apsurd jeftinijeg voća i pada kvalitete

Iako statistike ove zime bilježe blagi pad cijena određenih namirnica, razlozi za to nisu nimalo ohrabrujući za potrošače koji traže kvalitetu. Primjerice, jabuke su pojeftinile isključivo zbog niza elementarnih nepogoda koje su pogodile domaće voćnjake.

Takve nepogode uzrokuju oštećenja na plodovima, zbog čega na police dospijeva roba druge i treće klase koja se mora prodati po nižim cijenama jer ne zadovoljava kriterije vrhunske kvalitete. Pad cijena svinja od 19 % također ne rješava duboke probleme u sektoru koji se bori s ekonomskom održivošću i nestabilnošću.

Nestanak domaće samodostatnosti

Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska ubrzano gubi sposobnost da prehrani vlastito stanovništvo iz domaćih izvora. Više nismo samodostatni čak ni u proizvodnji jabuka, što je nekada bilo nezamislivo za zemlju s takvim poljoprivrednim potencijalom. Uvozni proizvodi često su jeftiniji jer dolaze iz zemalja s ogromnim subvencijama i masovnom proizvodnjom, čime domaći poljoprivrednik, opterećen visokim troškovima energenata i sirovina, jednostavno ne može konkurirati.

Potreba za novom strategijom

Trenutna situacija na tržištu hrane nije samo pitanje statistike nego i pitanje nacionalne sigurnosti te očuvanja ruralnih krajeva. Visoke cijene koje plaćamo u trgovinama često ne završavaju u rukama seljaka, već se gube u dugim lancima posrednika i marži. Bez konkretne zaštite domaće proizvodnje i poticanja udruživanja malih proizvođača, Hrvatska će ostati talac uvoznih lobija, a njezini građani nastavit će plaćati najskuplju hranu u regiji. Dugoročno rješenje zahtijeva hitnu promjenu poljoprivredne politike kako bi se osigurala dostupna i kvalitetna domaća hrana na svakom stolu.