U posljednjim tjednima na društvenim mrežama sve češće kruže usporedbe Hrvatske i Slovenije, često uz tvrdnju da Hrvatska ubrzano prestiže Sloveniju, pa čak i da je već ispred u standardu.

Upravo na taj val interpretacija Vlada Republike Slovenije odlučila je odgovoriti javno i izravno, objavama na svojim kanalima, uključujući Facebook i Instagram, uz istu poruku i na drugim platformama poput TikToka.

U objavljenim vizualima pod naslovom 'Slovenija i Hrvatska u brojkama' poručili su da su se u javnosti pojavljivale i netočne usporedbe, pa su zato iznijeli pregled temeljen na 'službenim i posljednjim dostupnim podacima', uz navođenje izvora SURS, DZS i Eurostat.

Usporedba prosječne neto plaće

Ključna brojka koja se prva čita jest prosječna neto plaća. Prema podacima statističkih ureda, u Sloveniji je prosječna neto plaća u pravnim osobama za studeni 2025. iznosila 1.626,80 eura, dok je u Hrvatskoj za isti mjesec iznosila 1.498 eura. Razlika je oko 129 eura u korist Slovenije, što na papiru izgleda kao umjerena prednost, ali Vlada Slovenije naglašava da se usporedba ne zaustavlja na osnovnom neto iznosu, nego da treba gledati i širi paket radnih prava i naknada koji utječu na stvarni standard zaposlenih.

Pogodnosti za radnike

Upravo zato su u istom setu podataka istaknuli nekoliko stavki koje u Sloveniji imaju jasniji i obvezniji okvir. Prehrana tijekom rada u Sloveniji se u pravilu isplaćuje kao neoporeziva naknada, u prikazu približno oko 160 eura mjesečno, dok u Hrvatskoj takva isplata nije zakonska obveza poslodavca, iako je moguće neoporezivo isplaćivati do određenog godišnjeg limita. Slično vrijedi i za prijevoz, u Sloveniji se prikazuje kao neoporezivo povraćanje troškova, dok u Hrvatskoj nije obvezan, uz mogućnost neoporezive isplate do visine javnog prijevoza.

Najveća razlika u tom dijelu je regres. U Sloveniji je prikazan kao obvezan, a za 2025. u iznosu 1.277,72 eura, dok u Hrvatskoj nije zakonska obveza, uz neoporezivi prag koji je niži i vezan uz ukupne nagrade.

Socijalna sigurnost obitelji još je jedno područje gdje Slovenija zadržava primat. U prikazu je istaknuta i duljina rodiljnog dopusta, gdje Slovenija navodi 12 mjeseci, a Hrvatska 6 mjeseci, pri čemu je važno razumjeti da se sustavi dopusta razlikuju po fazama i pravilima, pa ovdje govorimo o usporedbi kako je Vlada Slovenije prikazala u svom sažetku.

Drugi blok usporedbe odnosi se na 'širu sliku' ekonomije i životnog standarda, gdje se slovenska poruka zaoštrava.

Stopa inflacije

Inflacija je jedna od tema koja građane najviše zanima jer izravno određuje koliko košta košarica u trgovini i koliko vrijedi plaća iz mjeseca u mjesec. U objavljenoj usporedbi Slovenija stoji na 2,6 %, a Hrvatska na 3,8 %. Ono što je bitno i laicima jest da se ovdje radi o godišnjoj stopi rasta cijena, usporedbi istog mjeseca s godinom ranije. Konkretno, za Sloveniju je riječ o harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena za prosinac 2025., gdje SURS navodi godišnji rast od 2,6 %, a za Hrvatsku DZS u istom mjesecu navodi 3,8 % po istom europskom mjerilu. Jednostavno rečeno, u prosincu su cijene u Hrvatskoj rasle brže nego u Sloveniji, pa je i pritisak na kućni budžet bio veći.

Vlada Slovenije poseban naglasak stavlja i na porezni okvir kroz PDV. U usporedbi navode da je standardna stopa PDV a u Sloveniji 22 %, a u Hrvatskoj 25 %, uz snižene stope koje su u Sloveniji 9,5 % i 5 %, a u Hrvatskoj 13 % i 5 %, te mogućnost nulte stope za određene kategorije. Viši PDV u pravilu podiže krajnju cijenu robe i usluga koje plaćamo, pa razlika između 22 i 25 % nije samo tehnička, nego se prelijeva na svakodnevne račune, osobito u sektorima gdje se dominantno primjenjuje standardna stopa.

BDP po stanovniku

No najjača poruka dolazi iz pokazatelja koji se često koriste za usporedbu ukupnog standarda. Prvi je BDP po stanovniku prema kupovnoj moći, gdje je Slovenija na 90 % prosjeka Europske unije, a Hrvatska na 78 %. Ovaj pokazatelj, pojednostavljeno, govori koliko je gospodarstvo razvijeno po glavi stanovnika kada se u obzir uzme razlika u cijenama među državama. Prema Eurostatovim usporedbama koje je DZS objavio za 2024., Slovenija je time znatno bliže europskom prosjeku nego Hrvatska, što potvrđuje da je razina ekonomske razvijenosti u Sloveniji i dalje viša.

Medijalni neto dohodak

Drugi je medijalni neto godišnji dohodak prema kupovnoj moći. Vlada Slovenije u usporedbi navodi 21.572 eura za Sloveniju i 16.277 eura za Hrvatsku. Medijan je u praksi često korisniji od prosjeka jer 'reže' ekstremno visoke i ekstremno niske iznose i pokazuje gdje je sredina stanovništva. Kad se još korigira kupovnom moći, ideja je da se ne uspoređuje samo koliko tko zarađuje, nego koliko se za taj novac realno može kupiti u svojoj zemlji. U tom pokazatelju Slovenija ima jasnu prednost.

Usporedba minimalnih plaća

Iako taj podatak Vlada Slovenije nije uvrstila u svoj prikaz, usporedba minimalnih plaća dodatno pojašnjava zašto slovenska strana i dalje tvrdi da je ukupni standard stabilniji. U Hrvatskoj minimalna bruto plaća za 2026. iznosi 1.050 eura, što bi u netu trebalo biti oko 800 eura, ovisno o poreznim olakšicama i osobnim okolnostima radnika. U Sloveniji je minimalac postavljen na 1.481,88 eura bruto, ali zbog njihovog sustava oporezivanja radnik u netu dobije okvirno oko 1.000 eura. Ta razlika nije samo statistika, nego konkretan pokazatelj da je donja granica primanja u Sloveniji osjetno viša, pa i kad se uspoređuju neto iznosi koje ljudi realno imaju na raspolaganju.

Slovenija i dalje ima prednost

Sve to dolazi u trenutku kada se i u Hrvatskoj i u Sloveniji vodi paralelna rasprava o tome kako brojke treba čitati. Slovenski ekonomist Mateja Lahovnik, naglašava se da se jaz među ove dvije zemlje smanjuje te da Hrvatska u određenim segmentima, osobito kad se u obzir uzmu troškovi života i porezno opterećenje rada, može izgledati konkurentnije nego prije. Drugim riječima, činjenica da Hrvatska sustiže Sloveniju u pojedinim mjerama ne znači automatski da je ukupna slika već okrenuta. Upravo tu distinkciju Vlada Slovenije sada pokušava vratiti u fokus.

Hrvatska se doista približava Sloveniji brže nego što je to bio slučaj godinama ranije, ali službeni pokazatelji koje je slovenska Vlada izvukla iz SURS a, DZS a i Eurostata i dalje pokazuju prednost Slovenije u razini razvijenosti, u dinamici cijena, u poreznom okviru potrošnje te u kombinaciji plaće i obveznih naknada koje podižu stvarni dohodak zaposlenih. U prijevodu, rasprava 'tko je koga prestigao' možda dobro prolazi na društvenim mrežama, ali kad se podvuče crta i pogledaju usporedivi, službeni podaci, Slovenija i dalje stoji ispred u brojnim ključnim kategorijama koje prosječnom čovjeku najviše znače.

U javnoj percepciji Slovenija je desetljećima slovila kao uređenija i 'zapadnije' orijentirana država, s ranijom institucionalnom stabilizacijom i bržim hvatanjem koraka sa standardima razvijenijih članica Europske unije. To, međutim, ne znači da Hrvatska nije napravila veliki iskorak, jer su joj posljednjih godina snažno pomogli dublja integracija u EU i konkretni razvojni mehanizmi. Ulazak u Europsku uniju 2013. otvorio je pristup jedinstvenom tržištu, dok su uvođenje eura i punije uključivanje u Schengen od 1. siječnja 2023. dodatno olakšali kretanje ljudi i poslovanje bez valutnih troškova i uz manje administrativnih barijera, a istovremeno su investicije potpomognute europskim sredstvima dobile veći zamah.

Iako se ne može osporiti činjenica da Hrvatska u posljednjim godinama pokazuje zavidnu otpornost i brži ritam rasta u određenim segmentima realnost brojki pokazuje da Slovenija i dalje drži čvrstu poziciju regionalnog lidera. Sustizanje je realan proces, ali dok god su zakonska prava radnika i opća kupovna moć na strani Ljubljane hrvatsko će pretjecanje u punom smislu te riječi ipak morati pričekati neke buduće statističke izvještaje.

Slovenija nudi prilike

Ako tražite posao u Sloveniji, pogledajte ponudu poslova ovdje: https://raditi.eu/?country=SI