Najamnine u Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2026. bile su 21,9 posto više od prosječne razine tijekom 2025. godine.

Time je Hrvatska uvjerljivo zauzela prvo mjesto među državama Europske unije. Pokazuju to podaci Eurostata objavljeni 2. srpnja 2026.

Razlika u odnosu na ostale države vrlo je velika. Iza Hrvatske nalaze se Bugarska s rastom od 6,4 posto i Grčka s 5 posto, dok je prosjek Europske unije iznosio 1,8 posto. Najamnine su pale samo u Sloveniji, za 0,9 posto, dok se u Finskoj nisu mijenjale.

Izvor slike: Eurostat, 2. srpnja 2026., © European Union, 1995-2026, CC BY 4.0.

Manjak stanova povećava pritisak

Među mogućim razlozima snažnog rasta su nedostatak stanova za dugoročni najam, velika potražnja u Zagrebu i priobalnim gradovima te iznajmljivanje dijela stanova turistima. Na cijene mogu utjecati i veći troškovi održavanja, rast prihoda stanovništva i dolazak novih radnika kojima je potreban smještaj. Eurostat ipak ne navodi koliko je svaki od tih razloga pridonio rastu.

Posljedice najviše osjećaju podstanari jer sve veći dio prihoda moraju izdvajati za stanovanje. Mladima je teže odseliti se od roditelja, obiteljima pronaći dovoljno velik stan, a radnicima prihvatiti posao u gradu u kojem su najamnine previsoke. Skuplje stanovanje može otežati i poslodavcima privlačenje radnika u turistička i druga mjesta s visokim troškovima života.

Brojku treba pravilno tumačiti

Rast od 21,9 posto nije klasična godišnja stopa koja uspoređuje prvo tromjesečje 2026. s istim razdobljem 2025. Eurostat je usporedio jedan kvartal s prosjekom cijele prethodne godine, pa razdoblja nisu potpuno jednaka. Zato se ne može tvrditi da su hrvatske najamnine u samo tri mjeseca porasle za 21,9 posto, iako je Hrvatska prema korištenoj usporedbi doista prva u Europskoj uniji.

Zaključno, čak i uz metodološki oprez, hrvatski rezultat snažno odskače od ostatka Europe. Ako se rast nastavi, pronalazak pristupačnog stana mogao bi postati još veći problem za mlade, obitelji i radnike koji se sele zbog posla. Hrvatska je tako postala apsolutni europski prvak u kategoriji u kojoj građani najmanje žele pobijediti.