Od mjesta prepoznatljivog isključivo po vikendicama, Vir je u posljednja dva desetljeća prerastao u privlačnu destinaciju za obiteljski život.

Prema informacijama koje donosi RTL Danas, broj stalnih stanovnika na otoku se od 2000. godine povećao za 4,5 puta. Dok je početkom milenija Vir brojao manje od 900 stanovnika, danas na njemu živi više od 4000 ljudi koji su u potrazi za kvalitetnijim životom zamijenili užurbanost većih gradova u unutrašnjosti otočnom mirnijom svakodnevicom.

Izdašne potpore kao ključ uspjeha

Općinska politika usmjerena na demografsku obnovu rezultirala je nizom konkretnih mjera koje privlače mlade obitelji, piše net.hr. Lokalna samouprava financira dječji vrtić, osigurava 350 eura za nabavu radnih bilježnica po djetetu, sufinancira prijevoz srednjoškolaca te nudi stipendije za studente u iznosu od 200 do 300 eura. Ipak, najznačajniji utjecaj imaju izravne potpore za novorođenčad, pri čemu se iznosi penju od 2000 eura za prvo dijete, preko 6500 eura za treće, pa sve do 26000 eura za peto i svako sljedeće dijete. U planu je i dodatno povećanje naknada na 8500 eura za svako novorođenče kako bi se zadržao pozitivan trend.

Kvaliteta života ispred urbanih sadržaja

Doseljenici iz Zagreba, Siska i drugih dijelova Hrvatske ističu kako im blizina Zadra kompenzira nedostatak tipičnih gradskih sadržaja, dok su prednosti života na otoku poput sigurnosti, blizine plaža i bezbrižnijeg djetinjstva presudne za njihovu odluku o ostanku. Kako navodi RTL Danas, školske generacije na Viru danas broje između 20 i 30 učenika, što je znatno više nego ranijih godina. Obitelji koje su se odlučile za preseljenje svjedoče o lakšoj organizaciji svakodnevice, mogućnostima za pokretanje vlastitih poslova te stabilnijoj sredini za odgoj djece.

Održivost demografskog modela

Uspjeh viračkog primjera potvrđuje tezu da sustavne i financijski snažne lokalne mjere mogu preokrenuti negativne demografske trendove čak i u sredinama koje su desetljećima bile zanemarene. Iako ovakva politika zahtijeva značajna proračunska sredstva, pozitivni rezultati u broju stanovnika i djece pokazuju da su investicije u obitelji dugoročno najisplativiji oblik razvoja svake zajednice. Vir je tako postao rijedak hrvatski primjer mjesta gdje se broj stanovnika ne mjeri odlascima, već stalnim priljevom novih generacija.