U samo prva dva mjeseca ove godine odbijeno je čak tri puta više zahtjeva za dozvole boravka i rada stranih radnika u Hrvatskoj nego tijekom cijele prošle godine.

Dok je u 2024. godini odbijeno 5.674 zahtjeva, nakon što su u Hrvatskoj na snagu stupile izmjene Zakona o strancima, u samo dva mjeseca odbijeno je čak 18.000 zahtjeva. U istom razdoblju izdano je i gotovo 7.000 dozvola manje nego lani, piše Lider Media.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u ožujku i travnju prošle godine izdano je 40.147 dozvola, dok ih je ove godine izdano 33.773, što je 6.374 manje. No, u siječnju i veljači 2025. godine, prije primjene novog zakona, izdano je 34.440 dozvola, što je 1.715 više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Ministar Davor Božinović ističe da je broj zahtjeva agencija za privremeno zapošljavanje pao za 70% u prva dva mjeseca primjene novog zakona. U tom razdoblju ukinute su 63 licence za autotaksi prijevoz, a digitalne platforme morale su prekinuti suradnju s 24 agregatora. Policija je u istom periodu provjerila više od 15.000 vozila i 33.500 stranih radnika, pregledala više od 5.000 dokumenata te otkrila gotovo 5.000 nepravilnosti i 2.885 prekršaja. Pod nadzorom je 270 poslodavaca, a njih 115 nalazi se na tzv. crnoj listi.

Poslodavci su nezadovoljni izmjenama zakona, posebno zbog duljeg trajanja postupka izdavanja dozvola. Ministarstvo, međutim, tvrdi da obrada zahtjeva u prosjeku traje oko dva mjeseca. Također, navode da je 66% odbijenih zahtjeva rezultat neispunjavanja uvjeta od strane poslodavaca, sukladno članku 99. Zakona o strancima.

Što je konkretno otežalo dobivanje dozvola?

Novi zakon, koji je stupio na snagu 15. ožujka, donosi strože uvjete za zapošljavanje stranaca i unosi više reda u to područje. Prije nego što se može angažirati radnik iz inozemstva, potrebno je dokazati da za to radno mjesto nema dostupnih domaćih kandidata. Više nije moguće prilagođavati kriterije natječaja kako bi se isključili hrvatski radnici.

Za pravne osobe uvjet je minimalni promet od 10.000 eura mjesečno u posljednjih šest mjeseci, dok fizičke osobe moraju ostvariti ukupno 15.000 eura u istom razdoblju.

Tvrtke moraju imati barem jednog zaposlenog hrvatskog ili EU državljanina na puno, neodređeno radno vrijeme tijekom cijele prethodne godine, a kod sezonskih obrta traži se barem jedan domaći radnik iz prošle sezone. U slučaju odustajanja od radnika za kojeg je već ishodovana dozvola, obveza je platiti državi jamstvo u visini jedne prosječne bruto plaće po radniku.

Također, potrebno je osigurati primjeren smještaj za strane radnike prema jasno definiranim standardima, a plaća stranih radnika ne smije biti niža od one koju primaju hrvatski državljani na istim poslovima.

Sve ove promjene uvedene su s ciljem sprječavanja zloupotreba, zaštite domaćih radnika i osiguravanja boljih uvjeta za strane radnike, ali su istovremeno znatno otežale i usporile proces zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj

Zapošljavanje stranih radnika nije dopušteno poslodavcima koji su pravomoćno osuđeni za određena kaznena djela ili imaju dugovanja prema državi. Uvedeni su i minimalni prometi za tvrtke i obrtnike, a zabranjeno je i zapošljavanje putem digitalnih platformi za poslodavce koji su prethodno prekršili zakon. Dozvole se sada mogu izdavati do tri godine, a za sezonski rad do devet mjeseci. Strani radnici više ne smiju primati nižu plaću od hrvatskih radnika na istim poslovima.