Prema podacima Eurostata, Europska unija je 2024. godine izdala oko 3,5 milijuna prvih boravišnih dozvola osobama koje nisu državljani EU-a.

To znači da su ti ljudi dobili dopuštenje da legalno borave u nekoj od država članica. Najnoviji podaci Eurostata ukazuju na to da je taj broj manji za 8,3 % u odnosu na rekordnu 2023. godinu, kada je broj izdanih dozvola bio najveći u povijesti.

Od svih tih dozvola, oko 1,1 milijun izdano je iz razloga zaposlenja. Drugim riječima, gotovo jedna od tri prve dozvole u EU bila je povezana s radom.

Hrvatska u fokusu radnih dozvola

U kategoriji prvih dozvola za zaposlenje Hrvatska se posebno istaknula. Prema dostupnim podacima, Hrvatska je u 2024. izdala 85 574 prve dozvole za rad državljanima trećih zemalja. Za usporedbu, Njemačka je izdala 77 149 takvih dozvola, a Španjolska 95 735, dok Poljska prednjači s 337 874 dozvola.

Ove brojke pokazuju apsolutni broj novih radnika, koliko osoba je zapravo dobilo dozvolu za rad u svakoj zemlji. U apsolutnom smislu, Poljska je vodeća, Hrvatska i Njemačka su u top četiri, ali Hrvatska iznenađuje svojim visokim brojem u odnosu na Njemačku, zemlju s mnogo većim brojem stanovnika i dugom tradicijom radne imigracije.

Udio radnih dozvola u ukupnom broju prvih dozvola

Važno je razlikovati apsolutne brojke od relativnog fokusa na rad. U Hrvatskoj, čak 95,3 % svih prvih dozvola izdano je iz razloga zaposlenja, što je najveći udio u cijeloj EU. To znači da gotovo sve osobe koje su prvi put dobile dozvolu u Hrvatskoj došle su zbog posla, dok su obitelj, obrazovanje i ostali razlozi marginalni.

U Njemačkoj situacija je drugačija. Tamo je 36,1 % prvih dozvola dodijeljeno iz obiteljskih razloga, a udio radnih dozvola manji. Drugim riječima, Njemačka uravnotežuje razloge dolaska, dok u Hrvatskoj posao gotovo uvijek prevladava. Ovaj relativni pokazatelj čini Hrvatsku liderom u EU po koncentraciji na radne dozvole među prvim dozvolama.

Ukupni broj prvih dozvola i druge kategorije

Ako promatramo sve prve dozvole, bez obzira na razlog, Španjolska prednjači s 561 640 dozvola, Njemačka slijedi s 544 987, Poljska ima 488 846, Italija 346 411, a Francuska 342 208. U EU-u 2024., radne dozvole činile su oko trećinu svih prvih dozvola, obiteljske 27 %, obrazovne 15,7 %, a ostali razlozi, uključujući međunarodnu zaštitu, 25,3 %.

Ove brojke pokazuju ukupnu imigrantsku aktivnost i razloge dolaska, dok apsolutni brojevi radnih dozvola pokazuju koliko je država primila novih radnika izvan EU.

Promjene u odnosu na prethodnu godinu

Posebno je zanimljivo tko je dobio manje ili više dozvola u odnosu na prethodnu godinu. Primjerice, Bjelorusija bilježi pad od 37,9 %, Turska 12,6 %, a Afganistan 10,1 %. Ovo pokazuje kako se migracijski tokovi brzo mijenjaju i koliko pojedine zemlje ovise o specifičnim migracijskim valovima.

Što sve ovo znači za Hrvatsku?

Hrvatska, iako manja po populaciji i ekonomskim kapacitetima u odnosu na Njemačku ili Poljsku, uspješno privlači radnike izvan EU. Dok u Njemačkoj ljudi dolaze zbog posla, obitelji ili obrazovanja, u Hrvatskoj gotovo sve prve dozvole izdaju se zbog zaposlenja. Hrvatska je time relativni lider u udjelu radnih dozvola među prvim dozvolama i pokazuje da uz odgovarajuće politike i uvjete rada može biti značajan cilj za radnu imigraciju u EU.