Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) objavilo je službene podatke o broju izdanih dozvola za boravak i rad inozemnim radnicima, a brojke za prvih deset mjeseci 2025. godine jasno pokazuju značajan preokret i smanjenje u odnosu na prethodnu godinu.

Uspoređujući razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada, Hrvatska je izdala čak 27.738 dozvola manje u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja pad od približno 15,7 posto.

Od 1. siječnja do 31. listopada 2024. godine ukupno izdano 176.904 dozvola. Ta se brojka u 2025. godini spustila na 149.166 izdanih dozvola. Ovaj pad prvenstveno proizlazi iz drastičnog smanjenja dozvola izdanih za novo zapošljavanje, budući da je broj novih radnika pao s 112.617 u 2024. na 72.987 u 2025. godini. Iako je zabilježeno povećanje u broju produljenja postojećih dozvola i dozvola za sezonske radnike, ono nije bilo dovoljno da bi se kompenzirao manjak novozaposlenih stranih državljana.

Često spominjani razlog naglog usporavanja izdavanja novih dozvola za strane radnike najvjerojatnije leži u zakonodavnim promjenama, točnije, u Izmjenama i dopunama Zakona o strancima koje je Vlada usvojila u veljači 2025. godine. Iako su, prema riječima premijera Andreja Plenkovića i ministra Davora Božinovića, glavni ciljevi izmjena bili sustavnija regulacija, veća zaštita stranih radnika i sprječavanje zlouporaba, novi propisi su u praksi doveli do znatno strožih i zahtjevnijih administrativnih uvjeta za poslodavce. Upozorenja poslodavačkih udruga i brojni medijski napisi već su tada nagovještavali da će novi okvir usporiti uvoz radne snage, što se kasnije i potvrdilo kroz pad broja novozaposlenih stranaca.

Najkonkretniji primjer administrativnog postroženja jest uvođenje obveznih financijskih jamstava za poslodavce prilikom dovođenja novih radnika. Prema novim odredbama, poslodavac mora izdati zadužnicu ili sličan instrument u korist Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) radi pokrivanja troškova povratka stranog radnika u slučaju nelegalnog boravka. Ova obveza, sa strožim provjerama usklađenosti plaća s plaćama domaćih radnika, dokazivanjem primjerenog smještaja te uvjetom minimalnog prometa od €10.000 za pravne osobe i €15.000 za obrtnike u posljednjih šest mjeseci, značajno je povećala financijski rizik i administrativni teret. Zbog toga su mnogi poslodavci vjerojatno odlučili usporiti ili odgoditi zapošljavanje novih radnika, oslanjajući se pritom na produljenje dozvola za postojeće i već uhodane zaposlenike.

Preokret u vodećim sektorima

Analiza po gospodarskim djelatnostima otkriva zanimljiv trend, turizam i ugostiteljstvo preuzeli su vodeću poziciju u 2025. godini, dok je graditeljstvo zabilježilo najveći pad.

U deset mjeseci 2025. godine, najviše dozvola izdano je u sektorima:

• Turizam i ugostiteljstvo, s 48.344 izdanih dozvola.
• Graditeljstvo, koje slijedi s 44.888 dozvola.

Ova promjena je izrazito vidljiva u usporedbi s 2024. godinom, kada je graditeljstvo uvjerljivo prednjačilo s 63.356 izdanih dozvola, dok je turizam i ugostiteljstvo tada bilo na drugom mjestu s 51.209 dozvola. Također, značajan broj dozvola izdan je i u industriji (20.616), prometu i vezama (11.303) te trgovini (7.404), što ukazuje na široku prisutnost inozemne radne snage diljem hrvatskog gospodarstva.

Dominacija Nepala i pomak na listi zemalja

Među državljanima kojima su izdane dozvole, Bosna i Hercegovina i dalje drži prvo mjesto s 28.212 dozvola u 2025. godini, no značajno smanjenje zabilježeno je i u toj kategoriji u odnosu na prethodnu godinu.

Ono što je posebno upečatljivo jest da se Nepal s 27.365 izdanih dozvola izuzetno približio vodećoj Bosni i Hercegovini te je potvrdio svoju poziciju kao drugi najvažniji izvor inozemne radne snage.

Lista država s najvećim brojem izdanih dozvola u prvih deset mjeseci 2025. godine izgleda ovako:

• Bosna i Hercegovina - 28.212
• Nepal - 27.365
• Srbija - 22.097
• Filipini - 14.560
• Indija - 13.397
• Sjeverna Makedonija - 10.900

Ovi podaci jasno pokazuju da unatoč smanjenju ukupnog broja dozvola, Hrvatska i dalje uvelike ovisi o inozemnim radnicima, s tim da se izvori radne snage sve više premještaju iz tradicionalno bliskih europskih država prema azijskim zemljama.