Prosječna starosna mirovina muškaraca u Austriji 2025. iznosila je 2.434,77 eura, dok se za Njemačku navodi prosječna mjesečna isplata od 1.390 eura za muškarce.

Razlika na papiru prelazi 1.000 eura, ali ti iznosi ne pokazuju izravno koliko umirovljenicima ostaje za život. O razlikama između sustava piše Sanja Covic za Fenix Magazin, navodeći veće doprinose, širi krug osiguranika i različite uvjete za ostvarivanje mirovine.

Bruto nije iznos koji sjeda na račun

Austrijske mirovine statistički se prikazuju u bruto iznosima, prije odbitaka, a isplaćuju se 14 puta godišnje. Zato za poštenu usporedbu treba gledati godišnja primanja nakon poreza i doprinosa. Treba uračunati i dodatne mirovine preko poslodavca ili privatne štednje, koje u Njemačkoj imaju važniju ulogu. I Fenix upozorava da su 'izravne usporedbe između Njemačke i Austrije teške'.

Za mirovine se tijekom rada izdvaja više

Za zaposlenike u Austriji radnik i poslodavac zajedno uplaćuju 22,8 % bruto plaće u mirovinsko osiguranje, dok je u Njemačkoj stopa 18,6 %. Primjerice, na bruto plaću od 3.000 eura to je ukupno 684 eura u Austriji, odnosno 558 eura u Njemačkoj. Veća izdvajanja, uz novac iz državnog proračuna, omogućuju financiranje viših mirovina.

Austrijski sustav obuhvaća i širi krug ljudi koji obvezno uplaćuju doprinose, uključujući samozaposlene. U Njemačkoj većina samozaposlenih nije obvezno uključena u opće mirovinsko osiguranje, a državni službenici imaju zaseban sustav. Drugim riječima, razlikuje se i to tko uplaćuje novac te čije mirovine ulaze u pojedini prosjek.

I kraći staž utječe na prosjek

Za redovitu starosnu mirovinu u Njemačkoj u pravilu je dovoljno 5 godina osiguranja, a u Austriji 15 godina. Njemački prosjek zato uključuje i male mirovine ljudi koji su ondje kratko uplaćivali doprinose. To ne znači da su cijeli život radili za tako nisku mirovinu. Osobama koje su radile u više država pri provjeri uvjeta mogu se zbrajati razdoblja osiguranja.

Austrijske mirovine jesu više, ali razlika od 1.000 eura nije pravilo za svakog umirovljenika. Za osobnu usporedbu presudni su ranija plaća, godine osiguranja, porezi i sva dodatna primanja. Tek njihov zbroj pokazuje koliko novca osoba stvarno ima na raspolaganju tijekom godine.