Njemački vladini savjetnici predlažu značajnu reformu mirovinskog sustava, zaposlenici bi u budućnosti mogli raditi do 73. godine.

Njemački savjetnički odbor pri Ministarstvu gospodarstva predložio je opsežnu mirovinsku reformu kojom bi se dob za odlazak u mirovinu automatski povezala s očekivanim životnim vijekom. Prema prijedlogu, dvije trećine svake dodatne godine života pridodavale bi se radnom vijeku, dok bi preostala trećina produljivala razdoblje uživanja u mirovini. Cilj prijedloga je očuvati održivost javnih financija u uvjetima starenja stanovništva i slabog rasta produktivnosti.

Autori prijedloga, ekonomisti Veronika Grimm, Justus Haucap, Stefan Kolev i Volker Wieland, u svojem izvješću ne navode konkretne brojke, već nude projekcije temeljene na srednjim pretpostavkama. Prema jednoj od njih, dob za umirovljenje mogla bi dosegnuti oko 69 godina početkom 2070-ih, dok pojedini izvori, poput lista Bild, nagađaju da bi granica mogla rasti i do 73 godine oko 2060. uz automatsku prilagodbu dobi očekivanom trajanju života.

Njemačko gospodarstvo godinama stagnira u odnosu na usporedive zemlje, ponajprije zbog slabog rasta produktivnosti i nepovoljne demografije, pa bi za očuvanje opsega socijalnih davanja građani morali raditi dulje. Kao primjer uspješnog modela spominje se Danska, čiji je parlament u svibnju 2025. donio odluku da se dob za umirovljenje do 2040. poveća na 70 godina. Danski sustav osim toga sadrži i ugrađeni mehanizam koji automatski prilagođava granicu dobi u skladu s promjenama očekivanog životnog vijeka za generacije rođene nakon 1970.

Ovaj prijedlog u Njemačkoj otvara novu raspravu o ravnoteži između duljeg radnog vijeka i osiguranja dostojne starosti, što postaje jedno od ključnih pitanja buduće gospodarske politike.