Njemački kancelar Friedrich Merz ponovno je pokrenuo žustru raspravu o radnoj etici i opterećenju zdravstvenog sustava u najjačem europskom gospodarstvu.

Kancelar je javno potvrdio svoje kritike na račun rekordno visokog broja dana koje radnici provode na bolovanju, upozorivši da takvo stanje postaje neodrživo za njemačke tvrtke, ali i za javni sektor. Kako piše njemački WELT, Merz poseban naglasak stavlja na praksu otvaranja bolovanja putem običnog telefonskog razgovora, koju želi ukinuti. Ovu proceduru vidi kao jedan od glavnih faktora koji pridonose većem broju dana na bolovanju.

Problem dijagnoze na daljinu

Glavna točka spora u njemačkoj javnosti trenutno je takozvano telefonsko bolovanje. Ova praksa uvedena je tijekom pandemije koronavirusa kako bi se smanjile gužve u čekaonicama i spriječilo širenje zaraze, no zadržana je do danas. Merz i njegovi suradnici iz redova Unije smatraju da je takav model danas suvišan i da širom otvara vrata zloupotrebama.

Kancelar ističe da čak i sami liječnici priznaju kako ne mogu kvalitetno procijeniti je li pacijent doista nesposoban za rad ako ga nisu osobno pregledali u ordinaciji. Prema njegovim riječima, prosječnih četrnaest i pol dana bolovanja godišnje po radniku ne odražava stvarnu sliku, jer u tu brojku nisu uračunata najkraća izostajanja od jednog ili dva dana, što znači da je stvarni gubitak radnih sati još i veći.

Sukob politike i struke oko uzroka bolesti

Dok kancelar rješenje vidi u ukidanju olakšica i poticanju ljudi na povratak na radna mjesta, oporbene stranke i dio stručnjaka nude potpuno drugačiju perspektivu. Bivši ministar zdravstva Karl Lauterbach smatra da se broj dana na bolovanju ne bi trebao smanjivati strožim pravilima i pritiskom na bolesnike, već boljom preventivnom medicinom, poput ranog otkrivanja visokog krvnog tlaka ili suzbijanja pušenja. S druge strane, predstavnici ljevice i sindikata upozoravaju da su radnici jednostavno preopterećeni.

Oni naglašavaju da bi političari trebali razgovarati o kroničnom manjku osoblja i lošim uvjetima rada koji uzrokuju sagorijevanje, umjesto da zaposlenicima neizravno predbacuju nedostatak radnog morala.

Statistika i stvarna slika na terenu

Službeni podaci Saveznog ureda za statistiku potvrđuju trend rasta izostanaka s posla. Tijekom prošle godine radnici su u prosjeku bili na bolovanju gotovo petnaest dana, što je značajan porast u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina. Dio tog porasta stručnjaci pripisuju i uvođenju elektroničkih doznaka koje omogućuju preciznije bilježenje svakog izostanka, dok studije zdravstvenih osiguranja pokazuju da su glavni uzročnici bolovanja zapravo respiratorne bolesti. Unatoč kancelarovim sumnjama, neka istraživanja ukazuju na to da većina građana podržava telefonsko bolovanje jer im štedi vrijeme i smanjuje rizik od dodatnih zaraza u prepunim liječničkim čekaonicama.

Između zdravlja i profita

Pitanje bolovanja u Njemačkoj prestalo je biti samo medicinska tema i postalo je prvorazredno političko pitanje koje lomi koplja oko budućnosti njemačke ekonomije. Dok Merz nastoji ojačati gospodarski učinak države smanjenjem izostanaka, suočava se s otporom onih koji vjeruju da se produktivnost ne može graditi na iscrpljenim i bolesnim radnicima. Trenutačni koalicijski dogovor predviđa određene promjene u sustavu telefonskih ispričnica kako bi se spriječile zloupotrebe putem privatnih internetskih platformi, ali potpuno ukidanje ove mjere i dalje ostaje predmetom oštrih političkih previranja. U konačnici, Njemačka će morati pronaći ravnotežu između fleksibilnosti koju zahtijeva moderno doba i kontrole koja osigurava stabilnost tržišta rada.