Potrošačka platforma Halo, inspektore uputila je službeni zahtjev Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) kojim zahtijeva hitnu izmjenu spornih odluka o takozvanoj indeksnoj klauzuli.

Riječ je o mehanizmu koji telekomunikacijskim operatorima omogućuje da jednom godišnje usklade svoje cijene s inflacijom, što u praksi znači automatsko poskupljenje mjesečnih računa za korisnike.

Ovaj potez podržan je inicijativom tisuća hrvatskih građana koji se već tri godine suočavaju s netransparentnim dizanjem cijena usluga. Zahtjev je, osim HAKOM-u, upućen i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), čime je pokrenuta koordinirana pravna akcija protiv trenutne regulatorne prakse.

Problem indeksne klauzule i zarobljeni korisnici

Glavni kamen spoticanja je tumačenje HAKOM-a iz siječnja 2023. godine. Prema tom tumačenju, kada operator povisi cijenu zbog inflacije, to se ne smatra izmjenom ugovornih uvjeta. Za prosječnog građanina to znači da, iako mu je račun postao skuplji, on nema pravo raskinuti ugovor bez plaćanja visokih izlaznih naknada ili takozvanih penala.

Dok telekomunikacijske tvrtke bilježe rekordne poslovne rezultate i profite, sav rizik ekonomske nestabilnosti i rasta troškova prebačen je isključivo na leđa potrošača. Korisnici su se tako našli u podređenom položaju, bez mogućnosti izlaska iz ugovornog odnosa koji je postao financijski nepovoljniji nego u trenutku potpisivanja.

Europski modeli kao rješenje za hrvatsko tržište

U svom zahtjevu, platforma Halo, inspektore poziva se na konkretne primjere iz Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, tražeći da hrvatski regulatori usvoje dokazano uspješne modele zaštite građana.

Prvi prijedlog temelji se na irskom modelu koji zagovara zakonsko pravo na raskid. Prema podacima irske Vlade i tamošnjeg regulatora ComReg, svako povećanje mjesečne naknade, bez obzira na razlog, mora se definirati kao promjena ugovora. To korisniku jamči pravo da istog trenutka raskine suradnju s operatorom bez ikakvih dodatnih troškova.

Drugi model dolazi s Malte, gdje tamošnja uprava za komunikacije (MCA) štiti fiksne cijene unutar fiksnih ugovora. Prema ovom pravilu, ako korisnik potpiše ugovor na 24 mjeseca, cijena mora ostati ista do kraja tog razdoblja. Ako operator ipak želi koristiti indeksnu klauzulu, ugovor s korisnikom ne smije trajati dulje od šest mjeseci.

Konačno, predlaže se i britanski model transparentnosti koji provodi regulator Ofcom. On zabranjuje izražavanje poskupljenja u nejasnim postotcima poput formule inflacija plus tri cijela devet posto. Umjesto toga, operator je dužan već pri potpisivanju ugovora točno navesti iznos budućeg poskupljenja u eurima i centima.

Peticija kao idući korak u borbi za prava građana

S obzirom na to da službeni dopisi često završe u arhivama bez konkretnog odgovora, platforma najavljuje i snažan pritisak javnosti.

U četvrtak, 12. veljače u 9:02 započinje potpisivanje nacionalne peticije. Cilj je prikupiti kritičnu masu potpisa koja će primorati nadležno ministarstvo i regulatore na djelovanje.

Naglašava se kako hrvatski potrošači ne smiju biti građani drugog reda u Europskoj uniji. Pasivnost regulatornih tijela u ovom se slučaju smatra svjesnim izborom, a ne zakonskom nuždom, te se očekuje hitno očitovanje o predloženim promjenama.

Vrijeme je za redefiniranje tržišne ravnoteže

Slučaj borbe protiv indeksne klauzule u Hrvatskoj predstavlja mnogo više od pukog spora oko nekoliko eura na mjesečnom računu. Ovo je pitanje osnovne tržišne pravednosti i zaštite dostojanstva potrošača. U trenutku kada su građani pritisnuti općim rastom troškova života, uloga regulatora poput HAKOM-a trebala bi biti zaštita slabije strane u ugovornom odnosu, a ne osiguravanje stabilnosti profita velikih korporacija. Uvođenje europskih standarda o kojima piše platforma Halo, inspektore nije samo želja, već nužnost ako Hrvatska uistinu želi pripadati modernom europskom tržišnom krugu u kojem su prava pojedinca ispred interesa kapitala.