Iako je Vlada Hrvatske odlučila povući dugogodišnju uredbu o ograničenju cijena goriva, novo poglavlje donosi još više zabrinutosti zbog rasta troškova života i neizvjesnosti oko jeseni.

Inflacija ne jenjava, a cijene hrane, režija i energenata nastavljaju gurati hrvatske kućanstva prema rubu, potvrđuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Gorivo na tržišnom testu

Novi režim slobodnog formiranja cijena goriva, koji je na snazi od srpnja, omogućuje distributerima da prilagođavaju cijene tržišnim kretanjima. Ministarstvo gospodarstva poručuje da spremno prati svaki neopravdan rast, ali potrošači u Hrvatskoj s pravom strahuju od učestalijih poskupljenja. Analitičari podsjećaju kako rast cijena goriva doslovce utječe na skoro sve druge proizvode i usluge, piše Zagreb.info.

Kruh i osnovne namirnice: Hrvatska u vrhu EU po rastu cijena

Prema podacima Eurostata i DZS-a, Hrvatska je među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni, dok je cijena kruha u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porasla čak 58 %, najviše u regiji uz izuzetak Mađarske. Iako Hrvatska ima tradiciju velike potrošnje kruha, danas se gotovo četvrtina potrebnih količina uvozi iz drugih država dok domaća proizvodnja pada.

Troškovi života na razini su jednih od najviših u Srednjoj i Istočnoj Europi. Prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj mjesečno troši između 3,200 i 3,800 eura (bez stanarine), a samo za režije, uključujući električnu energiju, grijanje i vodu, mjesečno na prosječnom stanu iznose od 100 do 150 eura, ovisno o sezoni i navikama. Cijena električne energije također je zabilježila rast, prosječno 8-12 % više u odnosu na prošlu godinu, a vršna cijena za kućanstva doseže 0,15 eura po kilovat-satu.

Benzin i dizel sada se slobodno formiraju na tržištu te su analitičari uoči jeseni skloni očekivati cijene goriva blizu 2 eura po litri, barem privremeno, premda Vlada ostavlja mogućnost nove intervencije ako dođe do nekontroliranog rasta.

Proračun pod pritiskom, javne plaće rastu

Snažan rast rashoda države među najizraženijima je u Europi, dok prihod raste sporo, što povećava deficit koji je prema najnovijim procjenama oko 2,6 % BDP-a. Poseban pritisak dolazi zbog rasta plaća u javnom sektoru. Tijekom 2025. očekuje se novo povećanje osnovice za zaposlenike u državnim službama, a minimalna plaća ide na 970 eura, što je i dalje značajno ispod europskog prosjeka, dok prosječna plaća iznosi oko 1,315 eura neto.

S padom prihoda iz europskih fondova i rastom svih osnovnih troškova, sve veći broj građana Hrvatske osjeća teškoće u budžetiranju svakodnevice, što posebno pogađa umirovljenike, obitelji s djecom i one koji žive u turistički razvijenim, ali skupim gradovima. Cijena stanovanja u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku znatno premašuje prosjek regije, a Hrvatska s rekordno visokim cijenama kruha, goriva i režija, postaje jedna od najskupljih država istočne Europe za svakodnevni život.

S obzirom na to da je tempo rasta plaća usporen, a inflacija ponovno ubrzava na 3,7 % u lipnju 2025., može se očekivati nastavak neizvjesnosti. U takvim uvjetima nije nerealno strahovati od dodatnog rasta poreza ili ukidanja subvencija, ali Vlada ponavlja kako spremno prati tržišna kretanja te neće dopustiti divljanje cijena energenata i osnovnih proizvoda. Ipak, Hrvatska građanstvu i dalje ostaje teret skupe svakodnevice, što se posebice osjeti pri svakom odlasku u trgovinu ili punjenju spremnika na pumpi.