Zarađujete isti iznos bruto plaće, no neto iznos ovisi o tome gdje živite i gdje radite.

Euronews je analizirao koliko radniku u kojoj europskoj zemlji ostane od bruto plaće 100.000 eura godišnje, što je ekvivalent 8.333 eura kada se podijeli na 12 mjeseci i došao do zaključka da istočnoeuropske zemlje za isti iznos isplaćuju bolje neto iznose, dok su u sjevernoj i zapadnoj Europi davanja državi uglavnom nešto veća.

Različite zemlje imaju različite porezne sustave koji utječu na konačni neto iznos. Na visinu neto plaće često utječe razina primanja, pri čemu oni s višim prihodima plaćaju veći porez, ali i bračni status, broj djece, stupanj invalidnosti te razni drugi faktori.

Treba napomenuti da je analiza Euronewsa rađena isključivo na primjeru samca bez djece i invalidnosti koji godišnje zarađuje 100.000 eura bruto.

Prema ključnim izračunima, radniku koji ostvaruje navedeni iznos najviše ostaje u Bugarskoj, 86.930 eura, što iznosi oko 7.244 eura neto mjesečno.

Slijede Estonija sa 74.400 eura (6.200 eura mjesečno), Češka sa 72.800 eura (6.067 eura mjesečno), Malta sa 72.500 eura (6.042 eura mjesečno) i Švicarska sa 70.500 eura (5.875 eura mjesečno).

Iako se često govori o tome da Hrvati izdvajaju visoka davanja od plaće, od 31 analizirane države Hrvatska je blizu sredine, na 18. mjestu. Samcu u Hrvatskoj od bruto plaće 100.000 eura godišnje ostane 61.000 eura, što je oko 5.083 eura neto mjesečno.

Slovenija se, po visini davanja državi, nalazi pri dnu ljestvice, na 27. od 31 mjesta. Od 100.000 eura bruto radniku ostane 55.060 eura, odnosno oko 4.588 eura neto mjesečno.

Od analiziranih zemalja, najviša davanja državi bilježe Belgija (radniku ostane 50.750 eura, odnosno 4.229 eura mjesečno), Danska (51.500 eura godišnje, 4.292 eura mjesečno), Švedska (52.000 eura godišnje, 4.333 eura mjesečno) i Austrija (54.200 eura godišnje ili 4.517 eura mjesečno).

Euronews zaključuje da zemlje zapadne i sjeverne Europe nose veće porezno opterećenje. No, valja imati na umu da veći iznos koji odlazi u državnu blagajnu može biti usmjeren u javna ulaganja, razvoj infrastrukture i funkcioniranje sustava.

Preračun iz bruto u neto iznos u nekim je zemljama relativno jednostavan, a u drugima znatno složeniji te ovisi o nizu elemenata. Euronews je za izračune koristio porezne stope za 2025. godinu, izvješće OECD-a o poreznom opterećenju za 2026. godinu, podatke iz nacionalnih baza OECD-a te PwC-ove sažetke o porezima i razne nacionalne izvore. Za sve države koje ne koriste euro iznosi su preračunati prema referentnim tečajevima Europske središnje banke na dan 31. prosinca 2025.

Euronews u svojoj analizi nije prikazivao mjesečne iznose, mi smo ih, radi lakše konzumacije sadržaja, izračunali dijeljenjem godišnjeg iznosa na 12 jednakih dijelova.