Hrvatska industrija u rujnu 2026. proizvela je 7 % više nego u istom mjesecu prošle godine.

Proizvodnja je porasla i u odnosu na kolovoz, za 2,4 %. Podatke je 29. listopada objavio Državni zavod za statistiku.

Gleda li se razdoblje od siječnja do rujna, proizvodnja je bila 2,4 % veća nego u prvih 9 mjeseci 2025. Rujanski godišnji rast tako je snažniji od rezultata za dosadašnji dio godine. Pritom se mjeri količina proizvedenog, pa povećanje cijena samo po sebi ne znači i veću proizvodnju.

Najviše raste proizvodnja materijala i dijelova za druge tvornice

Najveći godišnji rast, od 22,8 %, zabilježili su takozvani intermedijarni proizvodi. Jednostavnije rečeno, riječ je o materijalima i dijelovima koji se koriste za daljnju proizvodnju, primjerice metalima ili pojedinim električnim komponentama. Njihova je proizvodnja u odnosu na kolovoz povećana za 11,9 %.

Prerađivačka industrija, koja obuhvaća proizvodnju hrane, odjeće, strojeva i brojnih drugih proizvoda, ostvarila je godišnji rast od 6,6 %. U djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije rast je iznosio 9,1 %. Rudarstvo i vađenje istodobno su zabilježili pad proizvodnje od 7,6 %.

Dio industrije ipak proizvodi manje

Ukupan rast ne znači da svim proizvođačima ide bolje. Proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda, poput namještaja i kućanskih uređaja, bila je 18,2 % manja nego godinu ranije. Kapitalni proizvodi, poput strojeva i opreme za poslovanje, zabilježili su pad od 12,4 %, a netrajni potrošački proizvodi, među kojima su hrana i piće, pad od 1,4 %.

Više proizvodnje uz manje zaposlenih

Broj zaposlenih u industriji u rujnu je bio 4,9 % manji nego godinu ranije. U odnosu na kolovoz ipak je blago porastao, za 0,1 %. Iz tih podataka nije moguće utvrditi koliko je ljudi dobilo otkaz jer promjena broja zaposlenih uključuje i druge dolaske i odlaske radnika.

Proizvodnost rada u prvih 9 mjeseci porasla je 8,2 % u odnosu na isto razdoblje 2025. To znači da je industrija u prosjeku ostvarila više proizvodnje po zaposlenoj osobi. Sam pokazatelj ne objašnjava je li tome pridonijela bolja oprema, drukčija organizacija rada ili promjena sastava proizvodnje.

Rast se još ne vidi u svim granama

Rujanski podaci donose pozitivan rezultat za hrvatsku industriju, ali uz velike razlike među djelatnostima. Dok dio proizvodnje snažno raste, drugi dio zaostaje, a zaposlenih je manje nego lani. Za trajnije poboljšanje bit će važno hoće li se rast nastaviti i proširiti na više industrijskih grana.