Foto: TikTok preslika zaslona (@sarahseiferttt)

U jeku sveprisutnih rasprava o životnom standardu, Sarah Seifert, široj javnosti poznata kao jedna od najistaknutijih kandidatkinja showa 'Gospodin Savršeni' i bivša sudionica 'Supertalenta', odlučila je bez uljepšavanja progovoriti o svakodnevici u Hrvatskoj.

Kroz iskrenu objavu na društvenoj mreži TikTok, Sarah je ukazala na duboke promjene u sustavu koje izravno utječu na egzistenciju mladih i radno sposobnih ljudi. Njezino svjedočanstvo privuklo je veliku pozornost jer pogađa u samu srž problema s kojima se susreću mnogi građani koji pokušavaju balansirati između visokih troškova i nesigurnog tržišta rada.

Astronomski iznosi režija za samostalan život

Glavni povod njezina istupa bili su izrazito visoki računi za mjesečne režije. Sarah je otkrila kako su njezini troškovi stanovanja za protekli mjesec iznosili čak 227 eura, što u nekadašnjoj valuti iznosi otprilike 1.710 kuna. Ono što ovu informaciju čini posebno alarmantnom jest činjenica da je riječ o trošku za samo jednu osobu. Ovakve brojke jasno ilustriraju koliko je poskupjela osnovna infrastruktura potrebna za život, od struje i vode do grijanja, što samcima u Hrvatskoj čini financijsku stabilnost gotovo nedostižnom misijom.

Apsurd tržišta rada i prepreke zbog javne prepoznatljivosti

Posebno intrigantan dio njezina izlaganja odnosi se na potragu za stabilnim zaposlenjem. Unatoč bogatom iskustvu, vidljivosti na tržištu i stečenim kvalifikacijama, Sarah se suočila s neočekivanim odbijenicama. Naime, poslodavci su je odbili uz obrazloženje da je previše javno prepoznatljiva, što predstavlja svojevrstan paradoks modernog doba. Dok se u razvijenim ekonomijama vidljivost i osobni brend često cijene, u domaćim okvirima to može postati prepreka za dobivanje običnog radnog mjesta, ostavljajući mlade kreativce u procjepu između popularnosti i potrebe za redovitim primanjima.

Sistemski problemi i uloga strane radne snage

Sarah se osvrnula i na sve prisutniji trend popunjavanja radnih mjesta stranom radnom snagom. Naglasila je kako njezina zapažanja nisu kritika usmjerena prema tim ljudima, već prema sustavu koji je to omogućio i potaknuo. Prema njezinim riječima, vlasnici tvrtki i kreatori politika stvaraju okruženje u kojem domaći radnici postaju višak jer sustav favorizira jeftinije modele poslovanja. To stvara začarani krug u kojem su Hrvati prisiljeni raditi više poslova istovremeno ili, u konačnici, potražiti bolju budućnost izvan granica svoje zemlje jer osnovna logika održivosti sustava više ne funkcionira u njihovu korist.

Priča Sarah Seifert nudi duboki uvid u strukturne probleme koji više nisu samo ekonomska statistika, već svakodnevna borba za preživljavanje. Opće je poznato da Hrvatska već godinama bilježi negativne demografske trendove, a visoki troškovi života uz niske ili nesigurne plaće glavni su pokretači iseljavanja.

Kada javno prepoznatljive osobe, koje bi trebale imati lakši put na tržištu, javno govore o nemogućnosti pronalaska posla i neodrživim računima, to je jasan signal za uzbunu. Bez korjenitih promjena u zaštiti domaćeg radnika i regulaciji troškova života, Hrvatska riskira daljnji gubitak svog najvrjednijeg resursa, a to su njezini ljudi koji samo žele dostojanstveno živjeti od plodova svoga rada.