Listopadska inflacija iznosi 3,6 posto, a najveći teret građanima stvaraju troškovi stanovanja i energije.

Prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu 2025. godine nastavile su svoj uzlazni trend. Na godišnjoj razini, dakle u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, prosječne cijene više su za 3,6 posto.

Iako se na prvi pogled ova brojka možda ne čini visokom, detaljnija analiza otkriva kako su najveći generatori poskupljenja upravo one kategorije koje su građanima egzistencijalno najvažnije i koje je nemoguće izbjeći u svakodnevnoj potrošnji. Kada se promatra mjesečna promjena, cijene su u odnosu na rujan ove godine u prosjeku porasle za 0,6 posto, što ukazuje na to da inflatorni pritisci još uvijek nisu u potpunosti popustili.

Najveći udarac na standard građana, treći mjesec zaredom, dolazi iz sektora stanovanja i režijskih troškova. Statistički podaci neumoljivo pokazuju da je u skupini koja obuhvaća stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva zabilježen skok od visokih 8,4 posto na godišnjoj razini. Upravo ova kategorija ima i najveći doprinos ukupnoj stopi inflacije, što laički rečeno znači da su upravo računi za režije i troškovi stanovanja "najzaslužniji" što nam je život skuplji nego lani. Odmah iza troškova stanovanja slijede usluge u restoranima i hotelima koje su poskupjele za 6,9 posto, dok su komunikacijske usluge zabilježile rast od 4,9 posto. Ništa bolje nije ni u sektoru zdravlja gdje su cijene više za 4,7 posto, a posebno je osjetljiv podatak o rastu cijena hrane i bezalkoholnih pića od 4,4 posto jer se radi o trošku koji pogađa apsolutno svako kućanstvo bez iznimke.

Zanimljivo je primijetiti kako nisu baš sve kategorije zabilježile rast cijena na godišnjoj razini jer postoje i sektori u kojima je zabilježen pad. Tako su odjeća i obuća u listopadu 2025. godine bili jeftiniji za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, a sličan trend smanjenja cijena vidljiv je i u kategoriji obrazovanja s padom od 1,5 posto te prijevoza koji je pojeftinio za 1,1 posto. Ovi podaci donekle ublažavaju ukupan rast troškova života, no s obzirom na to da hrana i režije čine lavovski dio potrošačke košarice prosječne hrvatske obitelji, pojeftinjenje odjeće teško može nadoknaditi veće iznose na uplatnicama za plin ili struju.

Kada se fokusiramo isključivo na mjesečna kretanja i usporedimo listopad s rujnom 2025. godine, slika postaje nešto drugačija zbog sezonskih faktora. Naime, dolazak novih jesenskih i zimskih kolekcija u trgovine uzrokovao je snažan mjesečni skok cijena odjeće i obuće od čak 8,0 posto. Osim toga, i na mjesečnoj razini vidljiv je rast troškova stanovanja i energije od 1,4 posto, što dodatno potvrđuje tezu da su režije postale gorući problem. S druge strane, nakon turističke sezone došlo je do blagog smirivanja cijena u rekreaciji i kulturi te restoranima i hotelima, dok su cijene hrane na mjesečnoj razini zabilježile tek neznatan pad.

Vrijedi spomenuti i takozvani harmonizirani indeks potrošačkih cijena koji se koristi za usporedbu inflacije među zemljama članicama Europske unije. Prema tom mjerilu, inflacija u Hrvatskoj u listopadu 2025. godine iznosi 4,0 posto na godišnjoj razini, što je nešto više od nacionalnog indeksa, dok je na mjesečnoj razini zabilježen blagi pad od 0,2 posto. Ovi podaci jasno sugeriraju da, iako se ne nalazimo u zoni galopirajuće inflacije, prostor za opuštanje još uvijek ne postoji jer ključni životni troškovi i dalje rastu brže od onih manje bitnih stavki u kućnom budžetu.