Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku, studeni 2025. godine donio je značajan pomak u primanjima zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1.498 eura. Ovaj podatak predstavlja nominalni porast od 1,9 % u odnosu na listopad iste godine, dok je u realnim okvirima, kada se uzme u obzir kupovna moć i utjecaj cijena, plaća rasla za 1,3 %.

Kada govorimo o bruto iznosu, koji uključuje i doprinose te poreze koje država uzima prije same isplate, on je u studenome dosegnuo 2.093 eura. Na godišnjoj razini, trend rasta je još uočljiviji jer je neto plaća u odnosu na isti mjesec 2024. godine nominalno viša za čak 9,7 %.

Što znače ovi brojevi za prosječnog građanina?

Kako bismo bolje razumjeli ove podatke, važno je razlikovati dvije ključne kategorije koje statističari koriste, nominalni i realni rast. Nominalni rast je onaj koji vidimo izravno na brojkama na našem računu, dakle čisti iznos novca. Međutim, realni rast nam govori koliko zapravo više stvari možemo kupiti tim novcem nakon što se obračuna inflacija, odnosno porast cijena u trgovinama. Činjenica da oba parametra rastu ukazuje na to da su plaće u Hrvatskoj u studenome rasle brže od cijena proizvoda i usluga.

Razlika između prosjeka i medijana

Često se u javnosti postavlja pitanje tko zapravo prima toliku plaću, jer se prosjek od 1.498 eura mnogima čini nedostižnim. Upravo tu na scenu stupa medijalna plaća, koja pruža realniju sliku svakodnevice većine radnika. Medijalna neto plaća za studeni iznosila je 1.278 eura.

To u praksi znači da točno polovica zaposlenih u Hrvatskoj prima manje od tog iznosa, dok druga polovica prima više. Medijalna plaća je važan pokazatelj jer na nju ne utječu ekstremno visoke plaće malog broja menadžera koje umjetno podižu zajednički prosjek. Zanimljivo je da je u studenome medijalna plaća zabilježila blagi pad od 0,2 % u odnosu na listopad, unatoč općem rastu prosjeka.

Veliki jaz između djelatnosti

Statistika jasno pokazuje i duboke razlike između različitih sektora gospodarstva. Titulu najbolje plaćenih radnika u Hrvatskoj i dalje drže zaposleni u zračnom prijevozu, gdje je prosječna neto plaća iznosila impresivnih 2.315 eura. S druge strane ljestvice nalaze se radnici u proizvodnji odjeće, čiji je prosjek iznosio tek 967 eura, što je više nego dvostruko manje od njihovih kolega u avioindustriji.

Slična slika vidljiva je i u satnicama. Prosječna neto plaća po satu rada u studenome je iznosila 9,17 eura. Zbog manjeg broja radnih sati u studenome u odnosu na listopad, satnica je skočila za visokih 15,9 %. Najviše su radili zaposleni u vodenom prijevozu s prosjekom od 173 plaćena sata, dok su najmanje sati prikupili radnici u uslugama održavanja krajolika i zgrada, svega 142 sata.

Neoporezivi dodaci kao važan dio prihoda

Osim redovne plaće, radnici u Hrvatskoj primaju i neoporezive naknade poput božićnica, nagrada za radne rezultate ili naknada za topli obrok. Prosječni neoporezivi primitak po radniku u studenome je iznosio 117 eura. Najizdašniji u ovim isplatama bili su poslodavci u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s prosjekom od 232 eura, dok su najmanje iznose primili zaposleni u obrazovanju, svega 35 eura.

Trendovi koji ulijevaju optimizam

Podaci Državnog zavoda za statistiku za studeni 2025. sugeriraju da hrvatsko gospodarstvo nastavlja s trendom dvoznamenkastog godišnjeg rasta plaća u nominalnim iznosima. Iako je medijalna plaća i dalje značajno niža od prosjeka, što ukazuje na određenu nejednakost u distribuciji dohotka, realni rast kupovne moći pozitivna je vijest za standard građana. Ostaje za vidjeti kako će se ovi trendovi nastaviti u zimskim mjesecima, no trenutačna slika pokazuje otpornost tržišta rada i kontinuirani pritisak na rast primanja u svim ključnim sektorima.