Hrvatska se prema podacima za 2025. nalazi pri dnu Europske unije po očekivanom trajanju radnog vijeka.

Osoba u Hrvatskoj u prosjeku može očekivati 35,1 godinu aktivnosti na tržištu rada, što je 2,4 godine manje od prosjeka EU. Podatke je 16. srpnja objavio Eurostat, na temelju pokazatelja koji procjenjuje koliko bi godina osoba od 15. godine života mogla provesti u radnoj snazi.

Samo 3 članice imaju kraći radni vijek

Hrvatska je zauzela 24. mjesto među 27 država članica, odnosno ima četvrto najkraće očekivano trajanje radnog vijeka u Uniji. Lošije rezultate imaju samo Bugarska s 34,6 godina, Italija s 33 godine i Rumunjska s 32,7 godina.

Prosjek Europske unije iznosi 37,5 godina, što je 0,3 godine više nego 2024. U odnosu na 2016. očekivano trajanje radnog vijeka u EU povećalo se za 2,3 godine.

Slovenija ispred Hrvatske za 2,1 godinu

Razlika je vidljiva i u usporedbi sa zemljama s kojima se Hrvatska često uspoređuje. Očekivani radni vijek u Sloveniji iznosi 37,2 godine, odnosno 2,1 godinu više nego u Hrvatskoj.

U Austriji se očekuje 39,1 godina aktivnosti na tržištu rada, što je 4 godine više nego u Hrvatskoj. Njemačka je s 40,2 godine ispred Hrvatske za 5,1 godinu te pripada skupini od samo 7 članica u kojima očekivani radni vijek doseže najmanje 40 godina.

Brojka ne predstavlja dob odlaska u mirovinu

Eurostatov pokazatelj ne određuje koliko bi ljudi morali raditi niti predstavlja zakonsku dob za umirovljenje. U izračun ulaze očekivano trajanje života i sadašnje stope sudjelovanja na tržištu rada, pri čemu radnu snagu čine zaposlene i nezaposlene osobe koje aktivno sudjeluju na tržištu rada.

Hrvatski rezultat zato ne znači da će svaki građanin raditi točno 35,1 godinu. On pokazuje da je prema sadašnjim obrascima ukupna prisutnost stanovništva u radnoj snazi kraća nego u većini članica EU, a posebno u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.