Gotovo svaka peta osoba u Hrvatskoj danas živi u riziku od siromaštva, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Iako se često govori o rastu gospodarstva i većim plaćama, stvarnost za velik dio građana daleko je teža. Prema službenim statistikama, čak 810 tisuća stanovnika Hrvatske prošle je godine imalo dohodak manji od praga koji označava rizik od siromaštva.

Europa sve dublje tone u nejednakost

Europski statistički ured objavio je kako čak 93 od ukupno 243 regije Europske unije imaju stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti više od europskog prosjeka, piše portal Danica.hr. Među njima je i Panonska Hrvatska, prostor koji obuhvaća istočni i središnji dio zemlje, gdje su gospodarske razlike najizraženije.

U čak 25 europskih regija, više od trećine stanovništva živi u riziku od siromaštva. Najteža situacija zabilježena je u Grčkoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Italiji i Rumunjskoj. Panonska Hrvatska s udjelom od 31 posto nalazi se tik ispod tog najtežeg sloja, što jasno pokazuje koliko je taj dio zemlje ranjiv.

Inflacija progutala dohodak kućanstava

U Hrvatskoj je lani 21,7 posto ljudi bilo u riziku od siromaštva, dok je godinu ranije taj udio iznosio 20,9 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo bio je 617 eura mjesečno, a za obitelj s dvoje djece oko 1300 eura. Prije samo tri godine ti su iznosi bili znatno manji, 403 odnosno 847 eura, što znači da je prag u međuvremenu porastao za čak 53 posto.

Rast cijena osnovnih potrepština, stanovanja i energenata dramatično je povećao broj kućanstava koja jedva spajaju kraj s krajem. Inflacija je, bez sumnje, najveći krivac za pogoršanje životnog standarda u cijeloj zemlji.

Panonska Hrvatska na dnu, Zagreb otporniji

Najlošija situacija zabilježena je u Panonskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća županije od Sisačko-moslavačke do Vukovarsko-srijemske. U tom području gotovo trećina ljudi živi ispod praga siromaštva. U Jadranskoj Hrvatskoj udio iznosi 22,9 posto, a samo godinu ranije bio je ispod 20 posto. Dakle, čak 15 posto više stanovnika nego prije dvije godine danas je u riziku od siromaštva.

Grad Zagreb stoji najbolje, točnije 11,1 posto stanovnika živi ispod praga siromaštva, što je čak manje nego prije tri godine kada je taj udio bio 13,3 posto. Sjeverna Hrvatska također se drži nešto bolje, s udjelom od 18,3 posto. Čini se da su glavni grad i njegova okolica inflacijski val prebrodili uspješnije od ostatka zemlje.

Karta siromaštva: gdje se najbolje, a gdje najteže živi

Prema analizi Svjetske banke iz 2016. godine, izrađenoj u suradnji s hrvatskim institucijama, Hrvatska je izrazito neujednačena po pitanju bogatstva. Tzv. “Karta siromaštva” pokazala je da pojedine općine gotovo uopće nemaju siromašnih, dok druge bilježe porazne brojke.

Najbolje je tada stajala Općina Čabar s udjelom siromašnih od samo 4,7 posto. U sličnom rangu bili su i Šenkovec, Medulin, Buzet i Dubrovnik. Statistički gledano, u Čabru gotovo da nije bilo siromašnih, što je rijedak slučaj u nacionalnom kontekstu.

S druge strane, najteže je bilo u općinama Voćin, Civljane, Okučani, Jagodnjak, Viljevo, Donji Kukuruzari, Levanjska Varoš i Gunja, gdje je više od 60 posto stanovnika živjelo u siromaštvu.

Kako stoje gradovi sjevera i Zagreba

Na sjeveru zemlje, prema istoj analizi, siromaštvo je bilo najizraženije u Đurđevcu (24 posto), dok su Čakovec (17,2 posto), Koprivnica (14,7), Križevci (15,1) i Varaždin (10,2 posto) imali nešto povoljniju sliku.

U Zagrebu su najugroženiji dijelovi bili Pešćenica-Žitnjak te Gornja i Donja Dubrava, sa stopama rizika oko 16 posto. Najbolje su stajali Podsljeme, Gornji Grad - Medveščak, Novi Zagreb - Istok i Donji Grad, gdje se stopa kretala između 5 i 7 posto.

Porazan trend koji traje desetljećima

Još 2011. godine stope siromaštva po regijama bile su znatno niže. Sjeverozapadna Hrvatska tada je imala 10,3 posto siromašnih, Središnja i istočna 28,1 posto, a Jadranska regija 12,6 posto. Ukupno gledano, u Hrvatskoj je te godine u riziku od siromaštva bilo 16,3 posto građana.

Danas je taj udio gotovo 22 posto. Iako se metodologija kroz godine možda mijenjala, trend je jasan i zabrinjavajući. Hrvatska, unatoč rastu nominalnih plaća i gospodarskih pokazatelja, ima sve više građana koji žive ispod praga dostojanstvenog života.

Zato ne čudi da sve veći broj ljudi smatra kako zemlja ide u pogrešnom smjeru, jer za mnoge, ekonomski napredak jednostavno nije stigao ni do kućnog praga.