Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine pokrenuo je intenzivne pregovore s Udruženjem poslodavaca i Vladom Federacije BiH u sklopu Ekonomsko-socijalnog vijeća, s ciljem drastičnog poboljšanja položaja radnika.

Glavni sindikalni zahtjev jest podizanje najniže mjesečne plaće na 1200 konvertibilnih maraka, što je značajan skok u odnosu na trenutnih 1000 KM, piše N1. No, još važnije, sindikat inzistira na uvođenju jasnih platnih razreda, kako se više ne bi događalo da se izjednačuju primanja radnika s osnovnom, srednjom, višom i visokom stručnom spremom, što je problem koji se drastično pogoršao nakon posljednjeg povećanja minimalca.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, Samir Kurtović, pojasnio je da je trenutačno izjednačavanje plaća dovelo do apsurdne situacije gdje je radnica s najnižom školskom spremom dobila veliko povećanje, ali su pritom osobe sa srednjom i višom stručnom spremom imale tek neznatno veća primanja, što je uzrokovalo veliko nezadovoljstvo među obrazovanijim kadrom. Sindikat stoga predlaže da se uspostavi razmak u iznosima plaća, ovisno o stupnju obrazovanja, predlažući da najniža plaća općenito ne bi trebala biti manja od šezdeset do sedamdeset posto prosječne plaće u Federaciji. Konačno rješenje očekuje se kroz formiranje posebne komisije koja će sastavljena od predstavnika svih triju socijalnih partnera pokušati pronaći prihvatljiv model.

Ipak, poslodavci, predvođeni Safudinom Čengićem iz Ekonomsko-socijalnog vijeća, skeptični su prema sindikalnim prijedlozima, naglašavajući da želje moraju biti usklađene s ekonomskom realnošću. Čengić je upozorio da se o iznosima ne bi trebalo licitirati putem medija, već da se rješenje mora temeljiti na egzaktnim pokazateljima i produktivnosti cjelokupnoga gospodarstva. Pritom je iznio podatak da bosanskohercegovački radnik, s obzirom na trenutačni način rada i strukturu proizvoda, doprinosi bruto društvenom proizvodu znatno manje od radnika u Hrvatskoj ili Njemačkoj, pa stoga nema realnog osnova za automatski rast plaća bez povećanja izvoza i stvaranja nove vrijednosti, naglašavajući da se plaće ne mogu dijeliti ako nisu zarađene.

Stav poslodavaca fokusiran je i na potrebu zaustavljanja plaćanja nerada, posebice u javnom sektoru, podsjećajući na situaciju tijekom pandemije kada su zaposlenici u tom sektoru primali punu plaću i sve naknade, premda nisu odlazili na posao, za razliku od realnog sektora. Poslodavci smatraju da je krajnje vrijeme za realan pristup te da se mora voditi računa o opstojnosti svakog radnog mjesta, podsjećajući na slučajeve iz regije gdje je nerealno inzistiranje sindikata na povećanjima dovelo do zatvaranja tvrtki. Unatoč tim upozorenjima, Sindikat je poručio da je njihova uloga zaštita prava marljivih radnika, a ne onih koji ne rade, zaključujući kako i oni očekuju da Vlada Federacije hitno nastavi s fiskalnim rasterećenjem, jer dio poslodavaca ni nakon smanjenja doprinosa nije preusmjerio taj iznos na povećanje primanja radnika, prenosi N1.