Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednje tri godine u Hrvatsku se vratilo oko 30 tisuća ljudi koji su do tada živjeli i radili u inozemstvu.

Time se godišnji prosjek vraćenih iseljenika kreće oko 10 tisuća. Najčešće se radi o onima koji nakon povratka otvaraju obrte i tvrtke, najviše u sektoru građevinarstva, ugostiteljstva i raznih uslužnih djelatnosti, koristeći dostupne državne mjere i potpore namijenjene povratnicima, piše HRT.

Osijek postao novi dom mladog bračnog para

Matej Vrdoljak proveo je više od desetljeća u inozemstvu, od Kanade do Irske, gdje je upoznao svoju suprugu Kate. Prije nešto više od godinu dana odlučili su se vratiti i nastaniti u Osijeku, ispunjavajući dugogodišnji san da otvore obiteljski objekt zdravog načina prehrane. Njihov povratak izazvao je veliko veselje u obitelji, posebice kod Matejeve majke koja je naglasila da nema veće radosti za roditelja od trenutka kada se dijete vrati kući nakon toliko godina izbivanja.

Njemačka preskupa za život

Sličan razlog za povratak imala je i Dragica Kolarević koja se iz Njemačke vratila u domovinu prije godinu dana. Unatoč stabilnome poslu u administraciji, sve su je više pritiskali rastući troškovi života i visoke cijene stanovanja. Kada je usporedila životne uvjete, zaključila je da nema smisla ostaviti obitelj i dom za gotovo jednaku kvalitetu života u tuđini. I ona je nakon povratka pokrenula vlastiti obrt.

Potpore i mjere za nove početke

Program „Biram Hrvatsku“, koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, značajno im pomaže. Više od tisuću povratnika već je iskoristilo ovu mjeru samozapošljavanja koja nudi iznose do 27 tisuća eura. Osim toga, Ministarstvo demografije povratnicima omogućuje i porezna oslobođenja na razdoblje od pet godina te olakšice za stambeno zbrinjavanje. Posebno važan je prijedlog zakona koji bi povratnicima olakšao pristup državnom stambenom fondu, naročito u slabije razvijenim krajevima zemlje.

Povratak u domovinu postaje sve češći izbor

Iako je iseljavanje i dalje značajan izazov za Hrvatsku, broj povratnika potvrđuje da sve veći broj ljudi procjenjuje kako život u domovini ipak donosi bolju ravnotežu između obiteljskog i poslovnog života. Presudni razlozi gotovo su uvijek isti, a odnose se na blizinu obitelji, niže troškove života u usporedbi s razvijenim europskim državama, ali i mogućnost da se gradi zadovoljna svakodnevica u poznatom okruženju.

Stručnjaci naglašavaju da povratnici imaju ključnu ulogu u jačanju lokalnih zajednica. Oni donose nova znanja, radne navike i iskustva stečena u inozemstvu, često unoseći i poduzetnički duh koji obogaćuje domaće gospodarstvo. Njihova ulaganja u obrtništvo i nove projekte doprinose očuvanju života u manjim gradovima i selima.

Važan motiv povratka jest i emocionalna povezanost s domovinom. Brojni iseljenici ističu da niti jedna država ne može zamijeniti osjećaj pripadnosti i bliskosti koji donosi život u vlastitom kulturnom krugu. Iako je iseljavanje mladih u potrazi za boljom plaćom postalo gotovo uobičajena pojava, jednako je snažan i poriv za povratkom kada se formiraju obitelj ili kada djeca trebaju sigurnije i toplije okruženje.

Dok se plaće u inozemstvu doimaju primamljivima, visoki troškovi života znaju ih uvelike umanjiti. Stanarine u velikim europskim gradovima dosežu razine koje izjedaju i najbolju zaradu, a često je i kvaliteta života opterećena stresom i dugim radnim satima. Povratnici naglašavaju da u Hrvatskoj mogu s manjim prihodima živjeti opuštenije i imati više vremena za obitelj.

Hrvatska nije iznimka. I u drugim državama poput Poljske i Rumunjske bilježe se slični obrasci jer mnogi ljudi nakon određenog vremena u inozemstvu prepoznaju prednosti povratka. Zajedničko im je da žele koristiti iskustvo iz inozemstva, ali ga žele primijeniti u okviru zajednice iz koje potječu.

Kako bi se ovaj trend nastavio, nužno je razvijati još atraktivnije poticaje i osigurati da su povratnicima dostupni svi alati za brzu integraciju u tržište rada. Istodobno, snažna podrška lokalnih sredina kroz projekte stambenog zbrinjavanja, infrastrukture i obrazovanja može učiniti Hrvatsku još primamljivijom onima koji se dvoume. Sve to potvrđuje da povratak kući nije samo osobna odluka nego i važan potencijal za budući razvoj zemlje.