U veljači ove godine prosječne su plaće u Hrvatskoj i Sloveniji ponovno pokazale zanimljiv trend.

Iako Slovenci i dalje u prosjeku zarađuju više, podaci otkrivaju da hrvatske plaće rastu brže, zbog čega se razlika između dviju država postupno smanjuje.

To ne znači da su Hrvatska i Slovenija već blizu potpunog izjednačavanja, ali znači da je jaz, barem kada je riječ o prosječnoj neto plaći, danas osjetno manji nego prije godinu dana. Upravo je to najvažnija poruka najnovijih službenih statistika.

Za usporedbu koja slijedi korišteni su službeni podaci slovenskog SURS-a i hrvatskog DZS-a.

Što pokazuju najnovije brojke?

Prosječna bruto plaća u Sloveniji za veljaču iznosila je 2.606 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1.641 euro. Na godišnjoj razini, slovenske neto plaće porasle su za 5,9 posto.

U Hrvatskoj je prosječna neto plaća za isti mjesec iznosila 1.527 eura, dok je bruto dosegnuo 2.139 eura. To znači da su hrvatske neto plaće u odnosu na veljaču prošle godine porasle za 7,8 posto.

Na prvi pogled razlika je i dalje jasna, Slovenci u prosjeku primaju više. No kad se pogleda dinamika rasta, vidi se da Hrvatska hvata korak brže nego ranije.

Hrvatska smanjuje neto zaostatak

Usporedba godišnjih stopa rasta otkriva glavni razlog zbog kojeg se razlika smanjuje. Hrvatska prosječna neto plaća rasla je po stopi od 7,8 posto, dok je slovenska porasla 5,9 posto. Drugim riječima, hrvatske plaće rasle su osjetno brže.

To se vidi i u konkretnim iznosima. Razlika u prosječnoj neto plaći između slovenskog i hrvatskog radnika u veljači ove godine iznosila je nešto manje od 115 eura u korist Slovenije. U veljači prošle godine ta je razlika bila oko 134 eura.

Drugim riječima, neto jaz nije nestao, ali je manji nego prije godinu dana. To je važna promjena jer pokazuje da se hrvatsko tržište rada, barem prema ovom pokazatelju, postupno približava slovenskom.

Zašto je neto plaća važna u ovakvoj usporedbi

Kod međunarodnih usporedbi plaća često se gleda i bruto i neto iznos, ali neto plaća je građanima ipak najopipljivija. Ona pokazuje koliko novca radniku u prosjeku ostane 'na računu' nakon odbitaka.

Zato je upravo neto razlika između Hrvatske i Slovenije dobar pokazatelj onoga što zaposleni najizravnije osjećaju. Istodobno, treba imati na umu da sama visina plaće nije dovoljna za konačan zaključak o standardu, jer na stvarnu kvalitetu života snažno utječu i troškovi stanovanja, hrane, energenata i usluga.

Najveće razlike vide se po sektorima

Dublji pogled u statistiku pokazuje da iza državnih prosjeka stoje vrlo velike razlike među pojedinim djelatnostima.

U Sloveniji su među najbolje plaćenima djelatnici u financijama i osiguranju, gdje prosječna neto plaća iznosi 2.169 eura, kao i stručnjaci u informacijskim uslugama, s prosjekom od 2.186 eura neto. Na dnu su radnici u smještaju i ugostiteljstvu, gdje prosječna neto plaća iznosi oko 1.235 eura.

U Hrvatskoj su apsolutni rekorderi zaposleni u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s prosječnom neto plaćom od čak 4.281 euro. Na samom dnu ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće, gdje prosječna neto plaća iznosi 988 eura.

Takvi podaci pokazuju koliko nacionalni prosjek može sakriti velike unutarnje razlike. Jedna je stvar govoriti o prosječnoj plaći države, a sasvim druga pogledati koliko se stvarno zarađuje u različitim granama gospodarstva.

Bonusi i dodaci važan su dio slovenske plaće

Zanimljiv detalj dolazi i iz strukture slovenske bruto plaće. Naime, važan dio ukupnog iznosa otpada na različite dodatke i nagrade.

U strukturi prosječne bruto plaće bonusi čine 12,4 posto, dio plaće vezan uz radnu uspješnost 5,2 posto, dok isplate za poslovnu uspješnost čine 0,3 posto. To znači da dodatni elementi, uz osnovnu plaću, igraju značajnu ulogu u konačnom iznosu primanja.

Posebno je zanimljivo da je najveći udio dodataka zabilježen u energetici i rudarstvu, što dodatno pokazuje koliko struktura plaće može varirati od sektora do sektora.

Što iz svega možemo zaključiti?

Najnoviji podaci daju Hrvatskoj razloga za umjeren optimizam. Slovenija i dalje ima više prosječne plaće, ali Hrvatska raste brže i smanjuje zaostatak kada je riječ o prosječnom neto iznosu.

To još ne znači da su razlike male niti da će nestati preko noći. Ipak, pokazuje da se odnos snaga mijenja sporije nego što bi mnogi željeli, ali ipak vidljivo. Ako se ovakav ritam rasta zadrži, jaz bi se i u idućim godinama mogao nastaviti smanjivati.

Za konačan odgovor na pitanje tko doista živi bolje, uz plaće će ipak trebati gledati i drugu stranu jednadžbe: cijene. Jer veća plaća na papiru ne znači nužno i veći standard ako su svakodnevni troškovi života osjetno viši.

Izvor podataka: Statistički ured Republike Slovenije i Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.