U veljači ove godine prosječne su plaće u Hrvatskoj i Sloveniji ponovno pokazale zanimljiv trend.

Iako Slovenci i dalje u prosjeku zarađuju više, podaci otkrivaju da hrvatske plaće rastu brže, zbog čega se razlika između dviju država postupno smanjuje.

To ne znači da su Hrvatska i Slovenija već blizu potpunog izjednačavanja, ali znači da je nerazmjer, barem kada je riječ o prosječnoj neto plaći, danas osjetno manji nego prije godinu dana. Upravo se to može iščitati iz najnovijih službenih statistika.

Za usporedbu koja slijedi korišteni su službeni podaci slovenskog SURS-a i hrvatskog DZS-a.

Što pokazuju najnovije brojke?

Prosječna bruto plaća u Sloveniji za veljaču iznosila je 2.606 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1.641 euro. Na godišnjoj razini, slovenske neto plaće porasle su za 5,9 posto.

U Hrvatskoj je prosječna neto plaća za isti mjesec iznosila 1.527 eura, dok je bruto dosegnuo 2.139 eura. Prema službenim podacima DZS-a, hrvatske neto plaće u odnosu na veljaču prošle godine porasle su za 7,8 posto.

Na prvi pogled razlika je i dalje jasna, Slovenci u prosjeku primaju više. No kad se pogleda dinamika rasta, vidi se da Hrvatska hvata korak brže nego ranije.

Hrvatska smanjuje neto zaostatak

Hrvatske neto plaće rasle su osjetno brže, a to se može vidjeti i ako se usporede konkretni iznosi. Razlika u prosječnoj neto plaći između slovenskog i hrvatskog radnika u veljači ove godine iznosila je nešto manje od 115 eura u korist Slovenije. U veljači prošle godine ta je razlika bila oko 134 eura.

Drugim riječima, neto razlike nisu nestale, ali su manje nego prije godinu dana.

Je li neto plaća važna za usporedbu?

Kod međunarodnih usporedbi plaća često se gleda i bruto i neto iznos, ali neto plaća je građanima ipak najopipljivija. Ona pokazuje koliko novca radniku u prosjeku ostane 'na računu' nakon odbitaka.

Zato je upravo neto razlika između Hrvatske i Slovenije dobar pokazatelj onoga što zaposleni najizravnije osjećaju. Istodobno, treba imati na umu da sama visina plaće nije dovoljna za konačan zaključak o standardu, jer na stvarnu kvalitetu života snažno utječu i troškovi stanovanja, hrane, energenata i usluga.

Najveće razlike vide se po sektorima

Dublji pogled u statistiku pokazuje da iza državnih prosjeka stoje vrlo velike razlike među pojedinim djelatnostima.

U Sloveniji su među najbolje plaćenima stručnjaci u informacijskim uslugama, s prosjekom od 2.186 eura neto. Odmah iza njih su djelatnici u financijama i osiguranju, gdje prosječna neto plaća iznosi 2.169 eura.

Na samome dnu su radnici u smještaju i ugostiteljstvu, koji imaju prosječnu neto plaću u iznosu od oko 1.235 eura.

U Hrvatskoj su apsolutni rekorderi zaposleni u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, s prosječnom neto plaćom od čak 4.281 euro.

Na samom dnu ljestvice nalazi se proizvodnja odjeće, gdje prosječna neto plaća iznosi 988 eura.

Kada pogledamo prosječne iznose koje primaju radnici u najplaćenijim sektorima i usporedimo ih s onima gdje su primanja najniža, jasno vidimo da nacionalni prosjek može sakriti velike unutarnje razlike. Jedno je govoriti o prosječnoj plaći države, a sasvim drugo pogledati koliko se stvarno zarađuje u različitim granama gospodarstva.

Bonusi i dodaci važan su dio slovenske plaće

Zanimljiv detalj dolazi i iz strukture slovenske bruto plaće. Naime, važan dio ukupnog iznosa otpada na različite dodatke i nagrade.

U strukturi prosječne bruto plaće bonusi čine 12,4 posto, dio plaće vezan uz radnu uspješnost 5,2 posto, dok isplate za poslovnu uspješnost čine 0,3 posto. To znači da dodatni elementi, uz osnovnu plaću, igraju značajnu ulogu u konačnom iznosu primanja.

Posebno je zanimljivo da je najveći udio dodataka zabilježen u energetici i rudarstvu, što dodatno pokazuje koliko struktura plaće može varirati od sektora do sektora.

Što iz svega možemo zaključiti?

Najnoviji podaci daju Hrvatskoj razlog za optimizam, barem umjeren. Slovenija i dalje ima više prosječne plaće, ali hrvatska primanja rastu bržim tempom i ova zemlja smanjuje svoj zaostatak, barem kada je riječ o prosječnom neto iznosu.

To ne znači da će razlike nestati preko noći. No, očito je da se odnos snaga mijenja. S obzirom na to da se već duže vrijeme hrvatske neto plaće približavaju slovenskim, možemo zaključiti da se ne radi samo o privremenom trendu i ako se ovakav ritam rasta zadrži, jaz će se i u idućim godinama nastaviti smanjivati.

Za konačan odgovor na pitanje tko doista živi bolje, uz plaće će ipak trebati gledati širu sliku. Drugu stranu jednadžbe čine cijene. Eurostatovi podaci pokazuju da je Hrvatska u ožujku ove godine imala najvišu stopu inflacije u eurozoni u iznosu od 4,6 posto, dok je Slovenija s inflacijom od 2,4 posto bila ispod prosjeka Europske unije (2,8 posto). Veći rast plaća na papiru ne znači nužno i veći standard, pogotovo ako svakodnevni troškovi života rastu osjetno brže.

Izvori podataka: SURS, DZS i Eurostat.