Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) potvrđuju ono što hrvatski građani osjećaju pri svakom odlasku u trgovinu ili plaćanju mjesečnih obveza, inflacija u Hrvatskoj ne posustaje.

Prema službenom izvješću objavljenom 16. travnja 2026. godine, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku 2026. porasle su u prosjeku za 4,8 % u odnosu na isti mjesec prošle godine. Posebno zabrinjava snažan mjesečni skok, budući da su cijene u samo trideset dana, u usporedbi s veljačom 2026. godine, prosječno porasle za 1,4 %.

Režije i energenti kao glavni teret kućnih proračuna

Daleko najveći pritisak na standard građana Hrvatske dolazi iz sektora stanovanja i energenata. Cijene u skupini koja obuhvaća stanovanje, vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva skočile su za nevjerojatnih 11,1 % na godišnjoj razini. Ovaj segment je ujedno i najviše pridonio ukupnom porastu inflacije, dodajući čak 1,67 postotnih bodova ukupnoj stopi rasta. Ako se promatraju samo glavne komponente, energija je skuplja za 11,2 % u odnosu na prošlogodišnji ožujak, što jasno ukazuje na to da su visoki troškovi energenata i dalje ključni pokretač inflatornih pritisaka u zemlji.

Luksuz i putovanja postaju sve nedostupniji

Osim osnovnih životnih troškova, znatno su porasle cijene u kategorijama koje direktno utječu na svakodnevni životni stil. Alkoholna pića i duhan skuplji su za 7,5 %, dok su troškovi prijevoza na godišnjoj razini porasli za 7,0 %. Odlazak u restorane ili korištenje smještajnih usluga također zahtijeva dublji džep, jer su cijene u tom sektoru porasle za 6,0 %. Čak i rekreacija, sport te kultura bilježe rast od 4,4 %, što sugerira da inflacija prožima gotovo sve aspekte društvenog života u Hrvatskoj.

Drastični mjesečni skokovi u trgovinama odjećom i prijevozu

Analiza mjesečnih promjena otkriva specifične udare na novčanike koji su se dogodili tijekom ožujka. Cijene odjeće i obuće u samo mjesec dana skočile su za 6,3 %, što se može pripisati dolasku novih kolekcija, ali i općem trendu rasta troškova proizvodnje i distribucije. Istovremeno, sektor prijevoza zabilježio je mjesečni rast od 4,7 %, što je izravna posljedica kretanja cijena goriva na domaćem tržištu. Ovi podaci pokazuju da se građani suočavaju s naglim oscilacijama koje otežavaju planiranje kućnog proračuna iz mjeseca u mjesec.

Gdje je zabilježen rijedak pad cijena

Unatoč općem valu poskupljenja, postoje rijetki sektori u kojima je zabilježen pad cijena u odnosu na prošlu godinu. Zanimljivo je da su na godišnjoj razini cijene odjeće i obuće niže za 2,4 %, unatoč spomenutom oštrom mjesečnom skoku u ožujku. Manji pad cijena zabilježen je i u uslugama obrazovanja, koje su jeftinije za 1,6 %, te u skupini pokućstva i opreme za kuću, gdje je evidentirano simbolično sniženje od 0,3 %. Ipak, ovi su trendovi nedovoljni da bi značajnije ublažili ukupni dojam rasta troškova života.

Razlika između nacionalnog i europskog mjerila inflacije

Važno je istaknuti da Hrvatska prati inflaciju kroz dvije različite metodologije. Dok nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC) pokazuje rast od 4,8%, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji služi za usporedbu sa zemljama Europske unije, bilježi nešto nižu godišnju stopu rasta od 4,6%. Na mjesečnoj razini, prema europskoj metodologiji, cijene u Hrvatskoj su u ožujku porasle za 1,2%. Ova razlika proizlazi iz različitog obuhvata košarice dobara i usluga, pri čemu HIPC uključuje i potrošnju stranih turista u Hrvatskoj, što donekle mijenja konačnu sliku inflacije.

Podaci Državnog zavoda za statistiku za ožujak 2026. godine jasno ukazuju na to da se hrvatsko gospodarstvo i dalje bori s posljedicama rasta cijena koje su duboko ukorijenjene u energetskom sektoru i uslugama. Iako su određene kategorije proizvoda pojeftinile, visoka stopa rasta cijena hrane od 3,3% i dvoznamenkasti skok troškova stanovanja ostaju primarni izazovi za većinu kućanstava. Nastavak ovakvog trenda mogao bi dodatno opteretiti kupovnu moć građana, stavljajući fokus na nužnost prilagodbe gospodarskih politika u mjesecima koji dolaze.