U Njemačkoj je broj nezaposlenih u kolovozu 2025. godine premašio tri milijuna, što se nije dogodilo gotovo 15 godina.

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje iz Nürnberga, u odnosu na srpanj broj nezaposlenih je narastao za 46 tisuća, dosegnuvši točno 3,025 milijuna. U usporedbi s kolovozom 2024., riječ je o povećanju od 153 tisuće ljudi bez posla, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 6,4 posto, 0,1 postotni bod više nego u prvom srpanjskom mjesecu, piše Deutsche Welle. Posljednji put kada je broj nezaposlenih bio iznad tri milijuna bilo je u veljači 2015. godine.

Šefica Savezne agencije za zapošljavanje, Andrea Nahles, kaže da je njemačko tržište rada i dalje pod pritiskom dugotrajne gospodarske stagnacije. Ljetno razdoblje tradicionalno donosi rast nezaposlenosti jer tvrtke zbog godišnjih odmora smanjuju zapošljavanje, ali ovakve brojke nisu zabilježene posljednjih godina.

Rainer Dulger, predsjednik Saveza udruga njemačkih poslodavaca, oštro kritizira dosadašnji politički pristup smatrajući da je rast nezaposlenosti posljedica neučinkovitosti u provedbi potrebnih reformi. Naglašava hitnu potrebu za značajnim promjenama u nadolazećim mjesecima kako bi se situacija popravila.

Regionalne razlike u stopama nezaposlenosti i dalje su izrazite. Najviše nezaposlenosti bilježe savezne pokrajine Bremen i Berlin, sa stopama od 11,8 odnosno 10,5 posto. Najniže stope su u južnim pokrajinama poput Bavarske i Baden-Württemberga, s 4,2 i 4,7 posto. Ove statistike temeljene su na podacima dostupnima do sredine kolovoza 2025. Unatoč visokoj nezaposlenosti, Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) primjećuje prve znakove stabilizacije te za svoj barometar tržišta rada predviđa moguće usporavanje rasta broja nezaposlenih i eventualni rast zaposlenosti u narednim mjesecima.

Predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest apelira na saveznu vladu da odmah poduzme strukturne reforme, naglašavajući da izrada politike nije samo pitanje zaduživanja već i provođenja teških ali nužnih promjena. On upozorava da će samo tako doći do povećanja privatnih ulaganja, što bi posljedično otvorilo nova radna mjesta. Ističe da će bez takvih reformi njemačka ekonomija i dalje stagnirati, a tržište rada ostati pod pritiskom.

Iako su brojke povezane s nezaposlenošću zabrinjavajuće, stručnjaci ostaju umjereno optimistični zbog naznaka poboljšanja. Veliki izazovi pred njemačkom ekonomijom uključuju visoke cijene energije, demografske promjene s odlaskom kvalificiranih radnika u mirovinu, kao i potrebu za digitalizacijom i smanjenjem birokracije. Sve to naglašava potrebu hitnog djelovanja u cilju poticanja gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta kako bi se ublažile posljedice rastuće nezaposlenosti.

Općenito, tržište rada u Njemačkoj jedan je od najvećih i najvažnijih u Europi. Njemačka je tradicionalno poznata po stabilnosti zaposlenosti i relativno niskoj stopi nezaposlenosti u usporedbi s drugim velikim europskim zemljama. Zaposlenost je u toj zemlji često povezana sa snažnim sindikatima i dobro reguliranim radnim uvjetima, što stvara povoljno okruženje za radnike.

Njemačko gospodarstvo snažno se oslanja na industrijski sektor, posebice automobilski, kemijski i strojarski, koji zapošljavaju veliki broj ljudi. Istovremeno, sektor usluga kontinuirano raste, a digitalizacija i tehnološke inovacije polako mijenjaju strukturu tržišta rada, stvarajući potrebu za novim vještinama.

Migration workforce igra vrlo važnu ulogu u njemačkom tržištu rada. Zbog demografskih promjena i nedostatka radnika, Njemačka aktivno privlači kvalificirane strane radnike kako bi zadovoljila potrebe gospodarstva. Regulirana migracija postaje ključna komponenta u održavanju gospodarske stabilnosti i smanjenju nedostatka radne snage.

Uz to, fleksibilni oblici rada, poput rada na pola radnog vremena i ugovora na određeno vrijeme, sve su češći. Mnoge tvrtke prihvaćaju modernije modele rada koji omogućuju bolje usklađivanje privatnog i profesionalnog života, što dodatno utječe na strukturu zaposlenosti.

Konačno, Njemačka provodi različite mjere aktivne politike zapošljavanja kao što su subvencije za zapošljavanje, programi prekvalifikacije i obrazovanja, što pomaže u smanjenju nezaposlenosti i prilagođavanju radne snage potrebama modernog tržišta rada.

Izvor: Deutsche Welle