Danska će uskoro postati zemlja s najvišom dobi za odlazak u mirovinu među članicama Europske unije, nakon što je danski parlament donio odluku o postupnom povećanju dobne granice na 70 godina.

Ova promjena izazvala je burne reakcije među građanima, osobito među onima koji se bave fizički zahtjevnim zanimanjima. Mnogi ističu kako je teško zamisliti da bi netko mogao raditi do te dobi, a pritom zadržati dovoljno vremena i energije za obitelj, osobito za unuke.

Trend povećanja dobi za umirovljenje nije novost u Europi. Brojne zemlje, suočene s demografskim izazovima i sve dužim životnim vijekom, uvode slične mjere. Hrvatska je, primjerice, posljednjom mirovinskom reformom koja stupa na snagu u srpnju, zasad izbjegla ovakvo povećanje, no danski radnici nisu imali tu sreću. Prema novom zakonu, dob za umirovljenje u Danskoj će se postupno povećavati, tako da će do 2040. godine iznositi 70 godina, što je najviša granica u Europskoj uniji, navodi index.hr.

Danska je još 2006. godine uvela pravilo prema kojem se dob za mirovinu usklađuje s očekivanim životnim vijekom, koji trenutačno iznosi 82 godine. Svakih pet godina ta se granica revidira, pa je trenutačno dob za umirovljenje 67 godina. Predviđa se da će 2030. godine porasti na 68, a 2035. na 69 godina. Nova granica od 70 godina odnosit će se na sve koji su rođeni nakon 31. prosinca 1970. godine. Zakon je prošao u parlamentu s 81 glasom za i 21 protiv. Pravo na mirovinu u Danskoj ostvaruje se ukoliko je osoba najmanje 40 godina uplaćivala doprinose i imala prijavljeno prebivalište u zemlji, računajući od 15. godine života pa sve do dobi za umirovljenje.

Premijerka Danske, Mette Frederiksen iz Socijaldemokratske stranke, prošle je godine najavila mogućnost preispitivanja automatskog povećanja dobi za umirovljenje. Istaknula je kako više ne vjeruje da bi dob za odlazak u mirovinu trebala automatski rasti, napominjući da nije realno stalno tražiti od ljudi da rade još jednu godinu dulje. Unatoč tim najavama, novi zakon ipak ide u suprotnom smjeru, što je izazvalo dodatno nezadovoljstvo među radnicima.

Posebno su nezadovoljni oni koji rade fizički naporne poslove. Tommas Jensen, 47-godišnji krovopokrivač, u razgovoru za danske medije istaknuo je kako je teško zamisliti da bi netko mogao nastaviti raditi do 70. godine, osobito u njegovoj struci. Naglašava kako je cijeli život plaćao poreze i doprinosio društvu, te smatra da bi ljudi trebali imati vremena i za obitelj, osobito za djecu i unuke.

Odluka danskog parlamenta otvorila je brojna pitanja o budućnosti rada i mirovinskih sustava, ne samo u Danskoj, nego i u ostatku Europe. Mnogi se pitaju koliko je održivo očekivati od ljudi da rade do tako visoke dobi, osobito u zanimanjima koja iziskuju fizički napor, te hoće li ovakve mjere dugoročno utjecati na kvalitetu života starijih građana