Svjetska banka predlaže Hrvatskoj temeljite promjene u mirovinskom sustavu, uključujući produljenje radnog vijeka do 72. godine, obaveznu isplatu mirovina iz drugog stupa, te ograničavanje prijevremenog umirovljenja.

Glavni cilj ovih preporuka je osigurati dugoročnu održivost i adekvatnost mirovina u kontekstu starenja stanovništva i ograničenih proračunskih sredstava.

Ova preporuka dolazi kao dio opsežne analize izrađene na zahtjev Ministarstva rada, koja se temelji na mikrosimulacijskom modelu PROMIS i uključuje suradnju s HZMO-om i REGOS-om. Analiza upućuje na nekoliko ključnih problema: Hrvati u prosjeku rano odlaze u mirovinu, radni vijek im je prekratak, a omjer zaposlenih i umirovljenika zabrinjavajuće nizak.

Jedan od prijedloga Svjetske banke predviđa da se do 2065. dob za odlazak u punu mirovinu poveća na 72 godine, dok bi prijevremena mirovina bila moguća najranije s 69 godina. Takvo pomicanje granica opravdava se potrebom za poboljšanjem omjera aktivnog stanovništva i umirovljenika, što nijedna druga mjera ne može učiniti jednako učinkovito, navodi se u izvješću, kojeg prenosi mirovina.hr.

Analiza također ističe da se većina sadašnjih izazova može riješiti jačanjem indeksa usklađivanja mirovina, ograničavanjem dodataka koji nisu vezani uz stvarne doprinose, te omogućavanjem pravednijeg izbora mirovinskih opcija.

Posebno se ističe potreba ukidanja slobodnog izbora između isplate mirovine iz prvog i drugog stupa, jer trenutačna pravila omogućuju odluke koje mogu narušiti stabilnost sustava.

Zanimljivo je i to da je očekivani zdravi životni vijek u Hrvatskoj za osobe starije od 65 godina znatno niži od prosjeka EU - tek 5,2 godine naspram europskih 9,9. To znači da većina hrvatskih umirovljenika vrlo brzo nakon umirovljenja osjeti posljedice lošijeg zdravlja.

U analizi se također priznaje da je trostupanjski sustav održiv, ali samo uz dodatne prilagodbe koje uključuju automatizirane modele ulaganja u drugom stupu, pravedniju raspodjelu i poticaje za dulji radni vijek.

Europska komisija također predlaže slične mjere: obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja, postupno povećanje dobne granice, reformu oporezivanja mirovina i bolju zaštitu najugroženijih. Hrvatska trenutačno dio tih preporuka provodi, ali bez podizanja zakonske dobi za mirovinu. Umjesto toga, potiče se dulji rad kroz financijske bonuse i mogućnost rada uz isplatu pola mirovine.

Međutim, kako pokazuje analiza Svjetske banke, bez temeljite reforme uključujući i dobnu granicu, dugoročna održivost sustava ostaje pod znakom pitanja.