Hrvatskoj bi se bez promjene politika do 2035. manjak radnika mogao povećati za oko 327.000 osoba.

Starenje stanovništva i odlazak ljudi iz radnog života sve više otežavaju potragu za zaposlenicima. Na taj rizik upozorava Hrvatski zavod za zapošljavanje u Strategiji poslovanja od 2026. do 2030. godine, u kojoj predviđa sve važniju ulogu stranih radnika.

Izračun Svjetske banke uspoređuje promjene ponude i potražnje za radnicima od 2022. do 2035. Ponuda rada u tom bi se razdoblju mogla smanjiti za oko 291.000 osoba, dok bi potražnja porasla za približno 36.000. Zajedno to povećava manjak za 327.000 radnika. Riječ je o mogućem razvoju događaja bez promjene politika, a ne o sigurnom ishodu.

Problem nastaje kada u mirovinu odlaze brojnije generacije, a na njihova mjesta dolazi manje mladih. Čak i tvrtka koja ne širi poslovanje mora pronaći zamjene za ljude koji odlaze. Kada gospodarstvo istodobno traži dodatne zaposlenike, pritisak postaje još veći.

Hoće li sve nadoknaditi strani radnici?

HZZ navodi rast potrebe za stranim radnicima u građevinarstvu, turizmu, prometu, industriji i uslužnim djelatnostima. Međutim, 327.000 nije planirani broj dolazaka stranih radnika. Dio potreba može se pokriti zapošljavanjem ljudi koji već žive u Hrvatskoj, povratkom iseljenika i boljom organizacijom rada.

Strategija zato predviđa veće uključivanje neaktivnih osoba, mladih bez zaposlenja, starijih i povratnika. To traži konkretnu podršku. Nekome treba osposobljavanje, nekome prilagodba radnog vremena, a nekome pomoć pri povratku na posao nakon duljeg izbivanja.

Više zaposlenih nije jedino rješenje

Važna je i produktivnost, odnosno koliko se posla može kvalitetno obaviti u određenom vremenu. Primjerice, bolja oprema i organizacija skladišta mogu omogućiti obradu više narudžbi bez produljivanja smjene. Zato HZZ uz zapošljavanje naglašava razvoj vještina, digitalizaciju i prilagodbu poslovanja.

Brojka od 327.000 pokazuje razmjere mogućeg problema, ali ne određuje unaprijed njegov ishod. Koliki će manjak doista biti, ovisit će o zadržavanju postojećih radnika, uključivanju novih ljudi, doseljavanju i ulaganjima u učinkovitiji rad.