Kraj masovnog uvoza stranih radnika? U Hrvatskoj izdano 36.000 radnih dozvola manje nego lani
14.05.2026.

Prema najnovijim službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatska bilježi neočekivan i oštar pad kada je u pitanju zapošljavanje strane radne snage.
Ministar Davor Božinović potvrdio je kako je u 2025. godini izdano oko 36.000 dozvola za boravak i rad manje nego u 2024. godini, što predstavlja značajno smanjenje od 17 %, piše index.hr. Gledajući samo prva 4 mjeseca ove godine, izdano je 3.500 dozvola manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok se trenutno u zemlji nalazi oko 113.000 stranih državljana s važećim dozvolama i prijavljenim boravištem.
Nova pravila i obvezna integracija
Državni fokus polako se prebacuje s nekontroliranog uvoza na zadržavanje i integraciju postojećih radnika, o čemu svjedoči i podatak da je broj produljenih boravaka veći za 24 % u odnosu na prošlu godinu. Uz to, uvode se stroža pravila pa će strani državljani koji rade u Hrvatskoj dobiti obvezu polaganja hrvatskog jezika na elementarnoj razini A1.1 u roku od godine dana, a tečajevi su već sada dostupni u 88 institucija diljem zemlje. Također, radnicima će biti omogućena promjena poslodavca nakon 6 mjeseci rada bez potrebe za ishođenjem potpuno nove radne dozvole.
Stroži pristup
Hrvatska je odabrala oprezniji pristup od ostatka Europe kako bi izbjegla stvaranje izdvojenih naselja u kojima žive isključivo stranci bez dodira s domaćim stanovništvom.
Cilj novih zakonskih izmjena je uvesti red u gospodarstvo i spriječiti rad na crno ili iskorištavanje radnika od strane raznih posrednika. Ovakvim restriktivnim mjerama nastoji se osigurati da se novi stanovnici doista prilagode našem načinu života i društvu, umjesto da žive u izoliranim skupinama izvan sustava.
Budućnost domaćeg tržišta rada
Smanjen broj izdanih dozvola i uvođenje jezične barijere jasna su poruka da razdoblje nekontroliranog uvoza radne snage završava. Država ovim potezima pokušava prisiliti tržište na bolju organizaciju i okretanje prema domaćim radnicima gdje god je to moguće. Dugoročno gledano, stroži kriteriji trebali bi dovesti do uređenijeg tržišta rada na kojem se točno zna tko i pod kojim uvjetima može raditi, čime se štiti stabilnost cijele zemlje i sigurnost svih njezinih građana.











