Hrvatska posljednjih godina bilježi važan statistički preokret.

U zemlju se doseljava više ljudi nego što ih iz nje odlazi, što je nakon dugog razdoblja negativnih migracijskih kretanja značajna promjena. Izvor podataka je Državni zavod za statistiku, prema čijim je podacima 2025. godine u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok se u inozemstvo odselilo 37.485 osoba.

To znači da je Hrvatska lani imala pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba. Drugim riječima, razlika između doseljenih i odseljenih ponovno je bila u plusu.

Preokret je počeo 2022. godine

Hrvatska je od 2009. do 2021. godine u kontinuitetu imala negativan migracijski saldo. Više se ljudi selilo iz zemlje nego što se u nju doseljavalo, a takav je trend posebno obilježio razdoblje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Godine 2021. saldo je još bio negativan. Tada se iz inozemstva doselilo 35.912 osoba, a u inozemstvo se odselilo 40.424 osobe. Hrvatska je po toj osnovi bila u minusu za 4.512 osoba.

Promjena se dogodila 2022. godine, kada je nakon dugog niza godina zabilježen pozitivan migracijski saldo od 11.685 osoba. Trend se zatim nastavio i pojačao. U 2023. migracijski saldo iznosio je 30.178 osoba, a u 2024. godini 31.394 osobe.

Lani manji plus nego 2024., ali trend ostaje pozitivan

Iako je Hrvatska 2025. godine ostala u migracijskom plusu, taj je plus bio manji nego godinu ranije. U 2024. u Hrvatsku se doselila 70.391 osoba, a odselilo se 38.997 osoba. U 2025. broj doseljenih pao je na 56.665, dok je broj odseljenih smanjen na 37.485.

To znači da se broj doseljenih u odnosu na 2024. smanjio za 13.726 osoba, odnosno za oko 19,5%. Broj odseljenih istodobno je smanjen za 1.512 osoba, odnosno za oko 3,9%.

Unatoč tome, Hrvatska je četvrtu godinu zaredom imala više doseljenih nego odseljenih. To je važno jer pokazuje da se migracijska slika zemlje promijenila, iako se iz samih brojki ne može zaključiti da je riječ samo o povratku hrvatskih državljana.

Strani radnici promijenili su statističku sliku

Jedan od važnih razloga preokreta je promjena na tržištu rada i snažan rast dolazaka stranih radnika. Hrvatska se posljednjih godina sve više oslanja na radnike iz trećih zemalja, osobito u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, prometu, industriji i uslužnim djelatnostima.

Pritom je važno biti precizan. Sustav kvota za zapošljavanje stranaca nije ukinut početkom 2020. godine, nego je novi model stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine. Nakon toga zapošljavanje stranih radnika više se nije temeljilo na godišnjim kvotama, nego na novom postupku izdavanja dozvola za boravak i rad.

To je otvorilo prostor za brži rast broja radnika iz zemalja izvan Europske unije. U migracijskim podacima zato se sve više vidi učinak dolazaka ljudi koji u Hrvatsku dolaze zbog rada, a ne samo zbog klasičnog preseljenja obitelji ili povratka iz iseljeništva.

Migracije ne znače isto što i ukupna demografija

Pozitivan migracijski saldo ne znači automatski da je demografska slika Hrvatske dobra. Migracije su samo jedan dio kretanja stanovništva. Drugi, vrlo važan dio, čini prirodno kretanje, odnosno razlika između broja rođenih i umrlih.

Prema podacima DZS, u Hrvatskoj je 2025. godine živorođeno 32.479 djece, dok je umrlo 50.007 osoba. Prirodni prirast bio je negativan i iznosio je 17.528 osoba.

To znači da je Hrvatska prirodnim putem izgubila 17.528 stanovnika. Pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba taj je gubitak nadoknadio, ali tek neznatno iznad razine prirodnog pada.

Računica je jasna, bez doseljavanja slika bi bila znatno lošija

Kada se usporede migracije i prirodno kretanje, vidi se koliko je doseljavanje postalo važno za ukupnu demografsku sliku Hrvatske. Lani je migracijski plus iznosio 19.180 osoba, a prirodni pad 17.528 osoba.

Prema toj osnovnoj računici, migracije su bile dovoljne da nadoknade negativno prirodno kretanje. Razlika između ta dva pokazatelja iznosi 1.652 osobe u plusu. Ipak, to ne treba tumačiti preširoko, jer službene procjene ukupnog broja stanovnika uključuju i druge statističke obrade, metodološka usklađivanja i administrativne izvore.

Ono što se jasno vidi jest da bez doseljavanja Hrvatska i dalje ima ozbiljan demografski problem. Broj umrlih i dalje je znatno veći od broja rođenih.

Rođenih nešto više, umrlih manje, ali minus ostaje velik

U odnosu na 2024. godinu, prirodno kretanje u 2025. bilo je nešto povoljnije. Broj živorođenih porastao je s 32.069 na 32.479, što je povećanje od 410 djece, odnosno oko 1,3%.

Broj umrlih smanjen je s 51.080 na 50.007, što je 1.073 umrlih manje, odnosno pad od oko 2,1%. Zbog toga je i prirodni pad smanjen s 19.011 osoba u 2024. na 17.528 osoba u 2025.

Ipak, riječ je i dalje o velikom negativnom prirodnom kretanju. Hrvatska i dalje ima znatno više umrlih nego rođenih, pa se demografski problem ne može riješiti samo boljim migracijskim saldom.

Ljudi i dalje odlaze, ali dolazaka je više

Važno je naglasiti da pozitivan migracijski saldo ne znači da je iseljavanje prestalo. Hrvatsku je 2025. godine napustilo 37.485 osoba. To je nešto manje nego godinu ranije, ali i dalje pokazuje da značajan broj ljudi seli u inozemstvo.

Razlika je u tome što je broj doseljenih posljednjih godina veći od broja odseljenih. U ranijem razdoblju problem je bio dvostruk. Hrvatska je istodobno imala negativan prirodni prirast i negativan migracijski saldo. Sada je migracijski dio statistike preokrenut, ali prirodno kretanje ostaje duboko negativno.

Što se doista promijenilo?

Hrvatska je ušla u novu demografsku fazu. Zemlja više nije samo prostor iz kojega se stanovništvo iseljava, nego sve više postaje i zemlja u koju se dolazi raditi. To se najviše vidi na tržištu rada, gdje strani radnici već imaju važnu ulogu u sektorima koji se godinama suočavaju s manjkom domaće radne snage.

No, taj preokret ne treba uljepšavati. Migracije popravljaju ukupnu sliku, ali ne rješavaju temeljni problem niskog broja rođenih i starenja stanovništva. Hrvatska se danas statistički drži iznad vode ponajprije zahvaljujući doseljavanju, dok prirodno kretanje i dalje pokazuje koliko je demografska baza oslabljena.

Zato je najtočniji zaključak da Hrvatska više nije u istom migracijskom minusu kao prije desetak godina, ali demografski izazov nije nestao. Samo se promijenio njegov oblik.