Službena Facebook stranica Eurostata, statističkog ureda Europske unije, postala je mjesto neugodnog iznenađenja za hrvatsku javnost.

U svojoj objavi kojom analiziraju kretanje cijena za veljaču 2026. godine, Eurostat je odlučio javno izdvojiti i imenovati države s najlošijim rezultatima. Na toj se neslavnoj listi, odmah uz bok Rumunjskoj i Slovačkoj, našla i Hrvatska. Dok se veći dio Europe na društvenim mrežama hvali stabilizacijom troškova života, naša je zemlja istaknuta kao jedan od negativnih primjera koji kvare europski prosjek.

Foto: Preslika zaslona s Facebooka (Eurostat)

Što nam Eurostat zapravo poručuje?

Eurostat je u svojoj objavi naglasio da je prosječni rast cijena u zemljama koje koriste euro pao na 1.9 posto. To je razina koju stručnjaci smatraju idealnom za zdravu ekonomiju. Nažalost, Hrvatska sa svojih 3.9 posto debelo odudara od tog cilja, što je bio i glavni povod da nas europski statističari javno izdvoje u svojoj objavi na Facebooku.

Detaljan pogled na brojke koje su nas smjestile na dno Europe

Podaci koje je Eurostat podijelio sa svojim pratiteljima širom Europe ne ostavljaju puno mjesta optimizmu. Hrvatska se sa stopom od 3.9 posto učvrstila na trećem mjestu liste država s najvećom inflacijom u cijeloj Europskoj uniji. Ispred nas je Slovačka s minimalno većom stopom od 4.0 posto, dok je apsolutni negativni rekorder Rumunjska u kojoj cijene divljaju stopom od 8.3 posto.

Ono što dodatno bode u oči jest usporedba s najuspješnijim zemljama koju je Eurostat također istaknuo. Dok se mi borimo s poskupljenjima, u Danskoj je zabilježen rast od svega 0.5 posto, što znači da su tamo cijene praktički mirovale. Cipar bilježi rast od 0.9 posto, dok je Češka na okruglih 1.0 posto. Ovakav jaz između Hrvatske i uspješnijih članica unije jasno pokazuje da se kod nas događa poremećaj koji ostatak Europe uspješno izbjegava.

Zašto je objava na društvenim mrežama važna poruka?

Činjenica da Eurostat koristi svoje digitalne kanale kako bi prstom pokazao na Hrvatsku ima posebnu težinu. Društvene mreže poput Facebooka služe za brzu i izravnu komunikaciju s građanima i investitorima, a ovakvo javno izdvajanje Hrvatske među najgorima šalje poruku o nestabilnosti našeg tržišta. To nije samo suha statistika skrivena u nekom izvještaju, već javno dostupna informacija koja utječe na percepciju Hrvatske kao destinacije i ekonomije.

Zanimljivo je primijetiti kako su države s najnižom inflacijom, poput Danske i Češke, geografski i ekonomski vrlo različite, ali su svejedno uspjele zaštititi svoje građane od naglog rasta troškova. Hrvatska se, s druge strane, našla u izoliranom krugu zemalja u kojima je životni standard pod stalnim pritiskom rasta cijena usluga i osnovnih namirnica.

Dok službeni Zagreb često naglašava prednosti ulaska u krug najrazvijenijih zemalja, podaci Eurostata nas surovo prizemljuju. Javna objava na Facebooku kojom nas svrstavaju među tri najgore države u Uniji trebala bi biti glasan alarm za sve odgovorne institucije. Nije dovoljno samo pratiti europske trendove na papiru, jer dok se u Briselu ili Kopenhagenu slavi pobjeda nad inflacijom, hrvatski građani u trgovinama vide sasvim drugu sliku.

Biti izdvojen po ničemu dobrome na međunarodnoj sceni nikada nije ugodno, a pogotovo kada se radi o temi koja izravno udara na standard svakog kućanstva. Ako se ovaj trend ne zaustavi, Hrvatska riskira da postane europski otok visokih cijena i niskog životnog standarda, što bi moglo imati nesagledive posljedice za budući gospodarski rast.