Europska komisija učinila je ključni korak prema potpunom ukidanju naknada za roaming između Europske unije i šest država zapadnog Balkana.

Službenom preporukom Vijeću Europske unije, koja je upućena krajem veljače 2026. godine, predloženo je otvaranje pregovora o pojedinačnim sporazumima s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.

Cilj ove inicijative je potpuno uključivanje ovih zemalja u europski sustav u kojem se mobilne usluge plaćaju po domaćim cijenama, bez obzira na to gdje se korisnik nalazio unutar tog proširenog područja.

Ovaj potez predstavlja nastavak uspješne politike digitalne integracije koja je već obuhvatila države Europskog gospodarskog prostora, a od početka 2026. godine i Ukrajinu te Moldaviju.

Za hrvatske građane, ali i poduzetnike koji često putuju u susjedne zemlje, ovo bi u bliskoj budućnosti moglo značiti kraj visokih računa i straha od uključivanja mobilnog interneta nakon prelaska granice.

Što u praksi znači sustav 'Komuniciraj kao kod kuće'?

Za prosječnog korisnika, ulazak država regije u ovaj sustav donosi jednostavnost koju već godinama uživamo putujući unutar granica Europske unije. To znači da će putnici iz Hrvatske moći telefonirati, slati poruke i koristiti internet u Sarajevu, Beogradu ili Tirani pod istim uvjetima i po istim cijenama koje imaju u svom domaćem paketu. Isto pravilo vrijedit će i za posjetitelje iz tih zemalja kada borave u Hrvatskoj.

Trenutačno su cijene roaminga s tim državama niže zahvaljujući dobrovoljnim dogovorima telekom operatera koji su na snazi od listopada 2023. godine, no novi plan Komisije te pogodnosti želi pretvoriti u trajno i zakonski obvezujuće pravo. Više se neće ovisiti o dobroj volji tvrtki, već o čvrstim međunarodnim ugovorima.

Strogi uvjeti i usklađivanje s europskim pravilima

Iako je politička volja jasna, put do besplatnog roaminga nije automatski. Svaka od šest država mora proći kroz proces potpune prilagodbe svojih zakona onome što nazivamo europskom pravnom stečevinom o roamingu.

To uključuje stroga pravila o zaštiti potrošača, poštenom korištenju usluga i tehničkim standardima mreža.Komisija će provoditi detaljnu provjeru u svakoj državi pojedinačno. Tek kada se potvrdi da je neka zemlja u potpunosti usvojila i počela primjenjivati europska pravila, bit će donesena odluka o otvaranju tržišta. Osim toga, te države preuzimaju obvezu da će svoje zakone nastaviti usklađivati sa svim budućim promjenama koje Europska unija donese u ovom sektoru.

Sud pravde kao vrhovni autoritet

Jedna od najvažnijih stavki budućih sporazuma je pravna sigurnost. Kako bi se osiguralo da se pravila tumače na isti način u Zagrebu, Bruxellesu ili Podgorici, vrhovni autoritet za sva pravna pitanja bit će Sud pravde Europske unije.

Ako dođe do nesuglasica u tumačenju ugovora ili ako neka država ne bude poštovala preuzete obveze, Europska komisija imat će ovlasti pokrenuti postupke slične onima koji se vode protiv država članica. U krajnjem slučaju, ako se utvrdi teško kršenje pravila, Europska unija zadržava pravo da toj državi suspendira pogodnosti besplatnog roaminga dok se nepravilnosti ne otklone.

Ubrzanje puta prema članstvu kroz konkretne koristi

Ova inicijativa dio je šireg Plana rasta za zapadni Balkan koji je Europska komisija predstavila još krajem 2023. godine. Ideja je da građani i tvrtke u regiji osjete konkretne prednosti europskih integracija i prije nego što te države službeno postanu članice unije.

S obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju i potrebu za jačanjem stabilnosti u Europi, ubrzanje procesa digitalne integracije smatra se prioritetom. Besplatan roaming nije samo pitanje jeftinijih poziva, on je simbolički i praktični alat za dublje povezivanje gospodarstava i ljudi.

Korak bliže Europi bez granica

Prijedlog Europske komisije šalje snažnu poruku da je budućnost zapadnog Balkana neraskidivo vezana uz jedinstveno europsko tržište. Za Hrvatsku, koja s ovim regijama dijeli intenzivne gospodarske i obiteljske veze, uspješan završetak ovih pregovora donijet će goleme uštede i olakšati svakodnevicu tisućama ljudi. Iako je pred vladama u regiji još mnogo posla na usklađivanju propisa, politički smjer je jasno zadan: mobilne granice u našem susjedstvu polako odlaze u povijest.