Hrvatski bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju 2025. porastao je za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da se tako već osamnaest uzastopnih tromjesečja bilježi rast ekonomske aktivnosti, što potvrđuje stabilan uzlazni trend domaćeg gospodarstva.

Prema prvoj procjeni, bruto dodana vrijednost u razdoblju od travnja do lipnja realno je uvećana za 3,3 posto. Rast je zabilježen u svim područjima gospodarskih djelatnosti, a osobito su se izdvajali trgovina i usluge.

Potrošnja kućanstava također je bila snažna, uz godišnji rast od 4 posto. Najviše su tome doprinijeli veći prihodi u maloprodaji te povećana potrošnja u ugostiteljstvu, što se povezuje s turističkom sezonom koja je i dalje najvažniji pokretač hrvatskog gospodarstva.

Rast je ostvarila i država. Javni izdaci u drugom tromjesečju bili su veći za 2,4 posto, čime je nastavljen trend povećanih ulaganja u socijalne i infrastrukturne programe.

Izvoz roba i usluga porastao je za 1,6 posto, dok je uvoz napredovao nešto bržim tempom od 3,3 posto. To pokazuje nastavak snažne domaće potražnje, ali i izazov u vanjskotrgovinskoj bilanci.

Hrvatsko gospodarstvo u širem kontekstu

Hrvatska se i dalje snažno oslanja na turizam, koji čini približno petinu ukupnog BDP-a. Ovakva struktura ima svoje prednosti, ali i rizike jer gospodarstvo ostaje osjetljivo na globalna kretanja u putovanjima i turizmu.

Industrijski sektor posljednjih godina bilježi stabilan rast, prije svega u farmaceutskoj proizvodnji, prehrambenoj industriji i preradi metala. Međutim, udio industrije u ukupnom gospodarstvu još uvijek je ispod prosjeka Europske unije.

Poljoprivreda, iako čini manji dio nacionalnog dohotka, ima važnu ulogu u zapošljavanju i regionalnom razvoju. Proizvodnja vina, maslinovog ulja i drugih autohtonih prehrambenih proizvoda postaje sve važnija na europskom tržištu.

U posljednjih deset godina značajno su rasla strana ulaganja, osobito u IT sektor i financijske usluge. Hrvatska ima razvijenu startup scenu, a Zagreb i Split polako se profiliraju kao centri digitalnih inovacija u regiji.

Pozitivna kretanja na tržištu rada također prate gospodarski rast. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj posljednjih godina pala je na najniže razine od samostalnosti, dijelom zahvaljujući povratku radne snage iz inozemstva, ali i manjku radnika u sektorima poput građevinarstva i ugostiteljstva.