Najnovije izvješće Eurostata o bruto domaćem proizvodu (BDP) za treće tromjesečje 2025. godine pokazuje nešto umjereniju sliku gospodarske aktivnosti.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, čime se po stopi rasta u potpunosti izjednačilo s prosjekom eurozone.

Dok je na tržištu rada Hrvatska apsolutni predvodnik, kod gospodarskog rasta trenutačno dijeli sudbinu većine članica monetarne unije, prateći stabilan, ali skroman tempo oporavka. Na razini cijele Europske unije (EU27), rast je bio tek neznatno viši i iznosio je 0,4 posto.

Godišnja stopa rasta gotovo dvostruko jača od europske

Prava snaga hrvatskog gospodarstva najjasnije dolazi do izražaja u godišnjoj usporedbi. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno treće tromjesečje 2024. godine, hrvatski BDP porastao je za 2,6 posto.

Ovaj je rezultat znatno bolji od europskog prosjeka. Naime, gospodarstvo eurozone na godišnjoj je razini raslo 1,4 posto, što znači da Hrvatska i dalje raste gotovo dvostruko brže od prosjeka zemalja koje koriste euro. Iako to nije najviša stopa rasta u Uniji, ispred su Irska (10,9 posto) i Danska (3,9 posto), Hrvatska se ovim rezultatom stabilno drži u gornjem dijelu ljestvice, uz bok Poljskoj i Cipru.

Godišnji rast BDP-a u Njemačkoj u trećem kvartalu 2025. godine iznosio je samo 0,3% u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine.

Tko su dobitnici, a tko gubitnici?

Za analizu kratkoročne ekonomske dinamike, vraćamo se na usporedbu s drugim kvartalom 2025. godine. Ovi sezonski prilagođeni podaci daju najčišću sliku trenutačnog kvartalnog stanja ekonomija unutar EU.

Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, najveće iznenađenje kvartala priredila je Danska s robusnim rastom od 2,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Slijede je Luksemburg i Švedska, obje s rastom od 1,1 posto.

S druge strane spektra, nekoliko europskih ekonomija bilježi pad. Irska i Finska zabilježile su minus od 0,3 posto, dok je Rumunjska pala za 0,2 posto. Zanimljivo je primijetiti i stagnaciju najvećeg europskog gospodarstva, Njemačka je u trećem kvartalu 2025. godine zabilježila nulti rast (0,0%), što dodatno naglašava važnost činjenice da Hrvatska, usprkos usporavanju, i dalje održava pozitivnu putanju iznad nule.

Ovi podaci sugeriraju da se, nakon razdoblja iznimno visokih stopa rasta, hrvatska ekonomija polako 'hladi' i konvergira prema europskom prosjeku na kvartalnoj razini, ali zadržava snažan godišnji momentum koji i dalje osigurava realnu konvergenciju standarda prema razvijenijim članicama.