Plus
Objavite oglas

Hrvat nakon razgovora sa strancima: 'Nepalac ima 1.350 €, Indijac 1.500 € neto, osjećam se manje vrijedno'

06.02.2026.

Hrvat nakon razgovora sa strancima: 'Nepalac ima 1.350 €, Indijac 1.500 € neto, osjećam se manje vrijedno'

Fotografija je ilustrativnog karaktera.

Pitanje omjera plaća domaće i strane radne snage ponovno je uzburkalo hrvatsku javnost, ovoga puta potaknuto viralnom objavom na društvenoj mreži Reddit.

Na podforumu r/hrvatska, jedan je građanin odlučio provjeriti stvarna primanja svojih inozemnih susjeda, a dobivene brojke izazvale su lavinu reakcija i otvorile raspravu o životnom standardu u Hrvatskoj.

Korisnik koji se na platformi koristi nadimkom TalkApprehensive4246 podijelio je svoje iskustvo izravne komunikacije s radnicima iz Azije koji žive u njegovoj neposrednoj blizini. Svoju znatiželju i pristup opisao je riječima: 'Imam u blizini tamnopute susjede iz stranih zemalja i tako sam uspio malo uspostaviti dobrosusjedske odnose pa sam ih upitao što rade, kako im je i kolika im je plaća.'

Kroz neformalan razgovor autor je doznao precizne iznose koji su mnoge iznenadili, posebice kada se uzme u obzir složenost poslova i radno vrijeme. Prema njegovim navodima, susjed iz Indije zaposlen je kao mehaničar te za svoj rad prima iznos koji nadmašuje mnoga prosječna hrvatska primanja u istom sektoru. Autor navodi kako taj mehaničar radi od 8 do 16 sati, ima slobodne vikende, a za to prima plaću od 1.500 eura neto.

Osim s njim, razgovarao je i s dvojicom radnika iz Nepala. Prvi sugovornik, zaposlen kao vozač miksera za beton, mjesečno zarađuje 1.350 eura, dok je drugi radnik zaposlen na građevini. Za njega autor ističe da radi od 7 do 16 sati te da mu mjesečna primanja iznose 1.300 eura.

No, ono što je izazvalo najviše empatije i rasprave u komentarima nije bila sama visina plaće stranih radnika, već gorčina koju je autor osjetio uspoređujući njihov status sa svojim. Ključna razlika, kako primjećuje, leži u pokrivenim troškovima života, prvenstveno smještaja, koji stranim radnicima omogućuju znatno veću uštedu. Svoj zaključak autor je sažeo u iskrenom i bolnom priznanju: 'Moram priznati da se osjećam manje vrijedno, jer oni imaju smještaj i hranu i realno mogu uštedjeti više od mene.'

Ova objava je u vrlo kratkom roku prikupila desetke komentara i reakcija, a rasprava se usmjerila na činjenicu da poslodavci stranim radnicima često osiguravaju smještaj i obroke, dok su domaći radnici prepušteni tržišnim cijenama najma i hrane, što njihovu realnu kupovnu moć čini znatno manjom unatoč nominalno sličnim ili čak istim plaćama.

Diskusija koja se razvila ispod objave brzo je pokazala svu kompleksnost ovog problema. Dok su neki korisnici izražavali nevjericu oko visine iznosa, drugi su isticali kako su te plaće realne za teške fizičke poslove koje lokalno stanovništvo više ne želi obavljati. Jedan od komentatora u raspravi postavio je retoričko pitanje koje pogađa samu srž problema: 'Plaća je korektna, ali ključ je u tome što domaći radnik od svojih 1.300 eura mora platiti stan 600 eura i režije, dok je njima to čista ušteda.'

U raspravu su se uključili i oni koji smatraju da se ovakvim aranžmanima stvara nelojalna konkurencija domaćem radniku. Jedan od sudionika diskusije istaknuo je kako je problematično što se stranim radnicima subvencionira životni stil koji je Hrvatima postao nepriuštiv, dodajući da se 'tako umjetno ruši cijena rada jer domaći čovjek s tom plaćom i bez osiguranog stana ne može osnovati obitelj'. S druge strane, dio sudionika u raspravi stao je u obranu radnika, navodeći kako ti ljudi rade teške poslove i žive u kolektivnim smještajima koje većina domaćih ljudi ne bi prihvatila.

Zanimljiv je i komentar korisnika koji je podsjetio na sudbinu hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ili Irskoj, povlačeći paralelu između naših ljudi u inozemstvu i stranaca u Hrvatskoj. On je napisao kako smo 'donedavno mi bili ti koji su išli van i spavali po osmero u sobi da bismo uštedjeli, a sada se čudimo kad to netko radi kod nas'. Ipak, prevladavajući ton rasprave ostao je na strani autora koji osjeća nepravdu jer sustav, prema mišljenju mnogih na Redditu, favorizira agencijski rad i uvoznu snagu nauštrb dostojanstvenog života lokalnog stanovništva.

Ovaj slučaj još je jednom pokazao da pitanje stranih radnika u Hrvatskoj nije samo pitanje ekonomije i popunjavanja kvota, već duboko socijalno pitanje koje izaziva osjećaj nesigurnosti kod domaćih radnika. Činjenica da objava ima velik broj reakcija u kratkom vremenu potvrđuje da će tema plaća i povlastica stranih radnika i dalje biti jedna od najburnijih točaka u hrvatskom javnom prostoru.