Potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu 2025. godine bile su za 4,1 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je ista stopa kao i u srpnju, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Time je prekinut tromjesečni trend ubrzanja godišnje inflacije, dok Eurostatovi podaci svrstavaju Hrvatsku među zemlje s najvišom inflacijom u eurozoni, piše Poslovni dnevnik. Eurostat je, naime, objavio da je harmonizirani indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj zabilježio inflaciju od 4,6 posto, čime se Hrvatska nalazi odmah iza Estonije koja ima 6,2 posto inflacije. U usporedbi s eurozonom, gdje je prosječna inflacija iznosila 2,1 posto, Hrvatska je imala značajno višu stopu.

Inflacija u Hrvatskoj u ovom je razdoblju stagnirala na godišnjoj razini i iznosila je 4,1 posto, dok su cijene u odnosu na prethodni mjesec, srpanj 2025., porasle za 0,1 posto. Tijekom godine inflacija je varirala: počela je s četiri posto u siječnju, zatim je pala na 3,7 posto u veljači, održavala se na 3,2 posto u ožujku i travnju te je ostvarila rast od 3,5 posto u svibnju i 3,7 posto u lipnju, da bi konačno dosegla 4,1 posto u srpnju i ostala na istoj razini u kolovozu. Glavne skupine proizvoda i usluga koje su pridonijele inflaciji bile su usluge sa stopom inflacije od 6,4 posto, hrana, piće i duhan s 6,2 posto, energija sa znatno nižom stopom od 2,5 posto te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije s vrlo niskih 0,5 posto.

Na mjesečnoj razini, cijene usluga porasle su za 1,4 posto, hrane, pića i duhana za 0,2 posto, dok su cijene energije pale za jedan posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,7 posto. DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena objaviti 15. rujna prema klasifikaciji ECOICOP, koja detaljno razvrstava potrošačku potrošnju prema namjeni.

Prema Eurostatovoj procjeni, osim što je Hrvatska imala drugu najvišu inflaciju u eurozoni u kolovozu 2025., visoke stope zabilježile su i Slovačka s 4,4 posto, Austrija i Latvija sa po 4,1 posto. Hrvatska inflacija je tako istaknuta negativna gospodarska pojava, koja reflektira pritiske na troškove života i gospodarstvo u izvjesnim segmentima.

Povijest inflacije u Hrvatskoj pokazuje nekoliko ključnih razdoblja. U ranijim godinama nakon osamostaljenja, tijekom 1990-ih, Hrvatska je doživjela hiperinflaciju, primjerice u 1993. godini inflacija je iznosila preko tisuću posto. To razdoblje obilježilo je ekonomske turbulencije i teškoće u stabilizaciji gospodarstva. Nakon toga, počevši od sredine 2000-ih, stopa inflacije je bila znatno umjerenija, uz povremene fluktuacije ovisno o gospodarskim i vanjskim čimbenicima.

Od uvođenja eura u Hrvatskoj početkom 2023. godine, inflacijski pritisci su dodatno došli u žarište pažnje zbog prilagodbi cijena u nekim sektorima, posebice u prehrambenoj industriji, ugostiteljstvu i odijevanju. Godine 2021. i 2022. obilježene su snažnim rastom cijena potaknutim pandemijskim poremećajima, povećanim troškovima energije i globalnim poremećajima u lancima opskrbe.

Inflacija je, nakon razdoblja gotovo stagnacije između 2014. i 2020. godine kad je rasta cijena bilo vrlo malo ili neznatno, u drugoj polovici 2021. krenula snažnije rasti. Godine 2022. dostigla je dvoznamenkaste stope u nekim mjesecima, dok je u 2023. i 2024. pokazala znakove ublažavanja, no ostala je iznad prosjeka eurozone.

Važan faktor kod posljednje inflacije je i sezonska komponenta, kao i promjene cijena energenata i hrane, koje zajedno čine značajan dio troškova života za prosječne građane. Hrvatska je u proteklim godinama, unatoč porastu cijena, uspjela održati relativnu stabilnost u odnosu na mnoge druge zemlje regije, ali inflacijski pritisci i dalje predstavljaju izazov za gospodarstvo i kućanstva.

Ova kretanja važan su indikator za monetarnu politiku i planiranje državnog budžeta, jer utječu na kupovnu moć građana i investicijske odluke gospodarstvenika. Inflacija je stoga