Cijene u Hrvatskoj u travnju 2026. ponovno su snažno porasle, a najveći pritisak na kućne budžete dolazi iz prijevoza, stanovanja, energije i usluga.

U odnosu na travanj 2025., dobra i usluge za osobnu potrošnju u prosjeku su bile skuplje za 5,8 %, dok su u odnosu na ožujak ove godine porasle za 1,6 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, riječ je o rastu koji pokazuje da inflacija i dalje ostaje jedan od najvažnijih ekonomskih problema za građane.

Najviše su poskupjeli prijevoz i stanovanje

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u prijevozu, gdje su cijene porasle za 13,1 %. Gotovo jednako snažno porasla je i skupina stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, i to za 12,1 %.

Za građane to u praksi znači da se inflacija ne vidi samo na jednom mjestu, nego u troškovima koji se teško mogu izbjeći. Prijevoz, računi za stanovanje i energenti spadaju među izdatke koje većina kućanstava plaća svakog mjeseca, pa njihov rast izravno smanjuje raspoloživi kućni budžet.

Energija najjače gura ukupni rast cijena

Prema glavnim komponentama indeksa, energija je na godišnjoj razini poskupjela za 17,7 %. Usluge su porasle za 8,2 %, dok su hrana, piće i duhan bili skuplji za 3,5 %.

Hrana i bezalkoholna pića, koja imaju velik udio u potrošnji kućanstava, na godišnjoj su razini porasli za 2,8 %. Iako je taj rast niži od ukupne inflacije, građani ga i dalje osjećaju jer se radi o svakodnevnoj potrošnji.

Odjeća i obuća pojeftinili na godišnjoj razini

Rast cijena djelomično su ublažile dvije skupine u kojima je zabilježen pad. Odjeća i obuća bile su na godišnjoj razini jeftinije za 3,1 %, a usluge obrazovanja za 1,7 %.

No, taj pad nije bio dovoljan da bitnije promijeni ukupnu sliku. Glavni inflacijski pritisci i dalje dolaze iz skupina koje imaju velik utjecaj na svakodnevne troškove, osobito iz energije, prijevoza i stanovanja.

U jednom mjesecu cijene porasle 1,6 %

Na mjesečnoj razini, odnosno u odnosu na ožujak 2026., ukupne su cijene porasle za 1,6 %. Najviše su u mjesec dana porasle cijene odjeće i obuće, za 6,9 %, te prijevoza, za 4,9 %.

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva poskupjeli su za 1,1 %, dok su restorani i usluge smještaja porasli za 1,4 %. Cijene hrane, pića i duhana u prosjeku su ostale na istoj razini kao mjesec ranije.

Usluge ostaju domaći problem

Na visoku inflaciju osvrnuo se i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je za HRT rekao da je inflacija od 5,8 % zabrinjavajuća, ali da treba razlikovati uvezene pritiske od domaćih. Kao jedan od glavnih domaćih problema izdvojio je rast cijena usluga.

HRT prenosi njegovu ocjenu da je dio rasta cijena povezan s energentima i vanjskim šokovima, dok se usluge već dulje vrijeme pokazuju kao tvrdokorniji izvor inflacije. Vujčić je pritom rekao da je 'inflacija od 5,8 posto zabrinjavajući podatak'.

Zašto je to važno za građane?

Inflacija od 5,8 % ne znači da su svi proizvodi i usluge poskupjeli jednako. Neki troškovi rasli su znatno brže od prosjeka, poput prijevoza i energije, dok su pojedine skupine cijena pale.

Za kućanstva je posebno važno što su najviše rasle cijene koje se često ne mogu lako izbjeći. Kada poskupe energenti, prijevoz, režije i usluge, građani imaju manje prostora za štednju ili potrošnju na druge potrebe.

Travanjski podaci pokazuju da inflacija u Hrvatskoj nije samo statistički podatak, nego konkretan pritisak na svakodnevni život. Iako dio poskupljenja dolazi izvana, osobito preko energije, domaći rast cijena usluga ostaje problem koji se ne rješava preko noći.

Ako se cijene energije smire, ukupna inflacija mogla bi usporiti. No za građane će ključno pitanje i dalje biti koliko brzo rast plaća, mirovina i drugih primanja može pratiti troškove koji su u međuvremenu već znatno porasli.