Indeks ekonomske klime u Hrvatskoj tijekom srpnja zabilježio je zamjetan pad te je iznosio 103,3 boda što predstavlja smanjenje za 1,2 boda u odnosu na revidiranu vrijednost iz lipnja.

Ovo je prvo pogoršanje ekonomske klime od početka proljeća, pri čemu se najizraženiji negativni pomaci odnose na uslužni sektor. Upravo u vrijeme turističke sezone, taj je sektor pretrpio pad indeksa za čak 7,9 bodova. Menadžeri su ocijenili kako su poslovanje i potražnja za uslugama tijekom prethodna tri mjeseca bili znatno slabiji negoli u lipnju, a prognoze za razdoblje do početka jeseni ostale su prilično suzdržane, piše Poslovni dnevnik.

Nasuprot tome, maloprodajni sektor doživio je poboljšanje pa je indeks za tu granu porastao za 8,6 bodova. Menadžeri su ocijenili poslovanje u proteklom tromjesečju znatno boljim te očekuju nastavak pozitivnog trenda i u narednim mjesecima, uz najavu povećanih narudžbi. Građevinski sektor pokazao je umjereni optimizam sa skokom indeksa za tri boda, što se pripisuje dobro popunjenim knjigama narudžbi i povoljnim očekivanjima glede rasta cijena.

Industrijski sektor bilježi neznatno poboljšanje, uz skromni rast od pola boda u odnosu na lipanj. Premda su menadžeri pozitivnije ocijenili proizvodne rezultate i narudžbe iz prethodnog razdoblja, izrazili su zabrinutost zbog mogućeg pogoršanja u narednim mjesecima. Očekivanja potrošača ostala su uglavnom stabilna, usporedno s početkom ljeta.

Na razini čitavog gospodarstva, menadžeri su najavili snažnije zapošljavanje, što se očituje rastom indeksa EEI za 7,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, dok istovremeno raste i sigurnost na tržištu rada. Raspoloženje u eurozoni u srpnju je popravljeno s rastom indeksa ESI za 1,6 bodova, a sličan trend bilježi se i na razini Europske unije, premda su obje vrijednosti i dalje ispod višegodišnjih prosjeka. Najveće poboljšanje unutar eurozone zabilježile su Francuska i Španjolska, dok je Poljska izvan eurozone zabilježila pogoršanje ekonomske klime.

Hrvatska već dugi niz godina bilježi kontinuirani gospodarski rast, što je rezultat čitavog niza strukturnih reformi i ulaska u Europsku uniju. Značajan dio gospodarskog rasta pokreće osobna potrošnja, uz izravan utjecaj turizma i poduzetništva. Hrvatski BDP je u prvom tromjesečju 2025. porastao 2,9% u odnosu na godinu ranije, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je među najnižima u EU, a visoka zaposlenost stimulira rast plaća u privatnom i javnom sektoru. Sezonalnost je i dalje prisutna, s posebnim naglaskom na ljetne mjesece kada turistički sektor zapošljava velik broj radnika, što povoljno utječe na ukupnu sliku tržišta rada. Inflacija posljednjih godina pokazuje tendenciju usporavanja, osobito nakon viših razina zabilježenih tijekom pandemijskih godina.

Ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju nastavljaju biti ključni prioriteti, uključujući projekte iz fondova Europske unije. Domaća i inozemna ulaganja potiču razvoj gospodarstva, dok demografska kretanja donose izazove u dostupnosti kvalificirane radne snage. Hrvatska je intenzivirala napore na fiskalnoj konsolidaciji s ciljem održivog javnog duga uz istovremeno poticanje gospodarskog rasta.

Naposljetku, stabilna politička situacija i transparentno zakonodavstvo ključni su faktori koji doprinose gospodarskoj atraktivnosti Hrvatske u očima investitora. Sve su to elementi koji osiguravaju relativno povoljan investicijski okvir unatoč povremenim oscilacijama pokazatelja ekonomske klime.