Fotografija: Ilustrativne prirode

Od 1. siječnja do 31. srpnja 2026. Hrvatska je izdala 106.395 dozvola za boravak i rad.

To je 7,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine i 19,3 posto manje nego 2024.

Unatoč padu, više od 100.000 izdanih dozvola u samo sedam mjeseci ove godine pokazuje koliko se domaće tržište rada i dalje oslanja na strane radnike, barem na to ukazuju podaci MUP-a.

Broj novih dozvola više nego prepolovljen

Za novo zapošljavanje ove je godine izdano 41.716 dozvola, dok ih je u istom razdoblju 2024. bilo 85.400. To je 43.684 manje, odnosno pad od 51,2 posto. Jednostavno rečeno, broj novih dozvola u samo se dvije godine više nego prepolovio.

Produljenja idu u suprotnom smjeru. Njihov je broj porastao s 31.619 na 41.388, što je 9.769 više ili rast od 30,9 posto. Sezonske dozvole porasle su još snažnije, za 56,7 posto, na 23.291. Podaci tako pokazuju da se Hrvatska sve više oslanja na strane radnike koji su već u zemlji, kao i na sezonski rad.

Najviše dozvola izdano je u turizmu i ugostiteljstvu, 43.693, te graditeljstvu, 27.172. Na ta dva sektora otpada 66,6 posto svih dozvola. Među mogućim razlozima pada novih dozvola su stroži kriteriji iz izmjena Zakona o strancima, detaljnije provjere poslodavaca, uvjeti vezani uz njihovo poslovanje i broj domaćih radnika te veća odgovornost za smještaj. Dio razlike proizlazi i iz toga što se radnik koji ostaje u Hrvatskoj vodi kroz produljenje, a ne kao novo zapošljavanje.

Srbija ponovno druga, Filipini ispred Nepala

Na vrhu je Bosna i Hercegovina s 19.521 dozvolom, a Srbija se sa 17.876 ponovno vratila na drugo mjesto, nakon što je prošle godine bila treća. Slijede Filipini s 15.732 i Nepal s 14.525 dozvola. Broj dozvola izdanih državljanima Filipina porastao je 49,7 posto u jednoj i čak 83,5 posto u dvije godine. Takav rast sugerira da su hrvatski poslodavci zadovoljni filipinskim radnicima i da ih sve češće angažiraju.

Ovisnost o stranoj radnoj snazi najbolje se vidi uz podatke o nezaposlenosti. Krajem srpnja na HZZ-u su bile evidentirane samo 62.064 nezaposlene osobe, 15,2 posto manje nego godinu ranije, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 3,3 posto.

Riječ je o jednoj od najnižih zabilježenih razina, što znači da Hrvatska više nema dovoljno velik domaći bazen radnika za sve potrebe turizma, graditeljstva, industrije i prometa. Strani radnici zato više nisu iznimka, nego jedan od oslonaca hrvatskog gospodarstva.