Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin predstavila je novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Ovaj opsežni dokument detaljno uređuje obveze poslodavaca te uvodi strože uvjete boravka za strance. Glavni cilj novih propisa jest osigurati primjerene uvjete života za strane radnike, spriječiti njihovo iskorištavanje te zaustaviti stvaranje izoliranih radničkih naselja. Pravilnik popunjava sve dosadašnje pravne praznine koje su omogućavale neadekvatan smještaj i manjak brige o zdravlju uvezenih radnika.

Osigurani stambeni kvadrati i propisani humani uvjeti

Prema novim odredbama poslodavac mora osigurati točno definirane stambene uvjete. Za samo jednog stranog radnika propisan je minimum od 14 kvadratnih metara, a za svaku dodatnu osobu taj se prostor mora povećati za još 6 kvadrata. Zakonodavac je propisao i maksimalna ograničenja kapaciteta. U kući veličine 150 kvadrata može zakonito boraviti maksimalno 10 radnika, dok se u stan površine 56 kvadrata smije smjestiti najviše 8 osoba. Svaki objekt namijenjen smještaju mora imati odvojeni prostor za spavanje, ispravan sanitarni čvor i mjesto za pripremu hrane. Visina stropa mora omogućiti uspravno kretanje, a električne i vodovodne instalacije moraju biti u potpunosti funkcionalne i sigurne.

Zabrana prisilne naplate i financijska zaštita

Pravilnik strogo ograničava cijenu najma kako bi se spriječile financijske manipulacije. Ako smještaj osigurava poslodavac ili njegov posrednik, najamnina ne smije iznositi više od 30 posto neto plaće radnika. Taj se iznos izričito zabranjuje automatski oduzimati od plaće bez jasne dokumentacije. Poslodavac je obvezan radniku predati ovjereni ugovor o najmu u kojem su jasno navedeni iznos i površina prostora. Za dokazivanje ovih uvjeta poslodavci će morati ispuniti obrazac 17a kojim pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću jamče istinitost navedenih podataka o stambenom prostoru.

Strogi zdravstveni pregledi prije početka rada

Novi propisi donose i obvezne zdravstvene kontrole. Pri podnošenju prvog zahtjeva za radnu dozvolu strani radnici moraju priložiti potvrdu o općem zdravstvenom stanju i statusu cijepljenja. Ova obveza vrijedi čak i za one koji u Hrvatskoj planiraju boraviti kraće od 3 godine. Svi medicinski pregledi obavljat će se isključivo u županijskim zavodima za javno zdravstvo ili u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Nadležna tijela izdavat će zdravstvene potvrde na novom obrascu 18a. Ove mjere uvode se kako bi se osigurala visoka razina zdravstvene zaštite i spriječili bilo kakvi epidemiološki rizici za cjelokupno stanovništvo.

Stotine tisuća radnika i višemilijunske kazne

Službeni podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj trenutno prijavljen 105231 strani radnik s važećom dozvolom. Nedavne zakonske izmjene omogućile su izdavanje dozvola na 3 godine unutar kojih stranci imaju pravo raditi 9 mjeseci u kontinuitetu ili 90 dana bez odobrenja Zavoda za zapošljavanje. Tijekom 2026 godine najviše radnih dozvola, njih točno 10208, izdano je radnicima iz Bosne i Hercegovine. Nakon njih slijede državljani Filipina, Nepala, Srbije te Sjeverne Makedonije. Redovni inspekcijski nadzori otkrili su 10765 nepravilnosti i 1328 prekršaja, pri čemu se 47 posto prekršaja odnosi na ugostiteljstvo, a 22 posto na graditeljstvo. Zbog nepoštivanja zaštite na radu naplaćeno je 1,2 milijuna eura kazni, dok su kazne za zapošljavanje na crno dosegnule visokih 3,2 milijuna eura.

Pravilnik koji na snagu stupa 8 dana nakon objave u Narodnim novinama predstavlja ozbiljan korak u regulaciji domaćeg tržišta rada. Država ovim mjerama nastoji stvoriti jasan pravni okvir koji štiti temeljna ljudska prava stranih radnika, ali istovremeno sprječava nelojalnu konkurenciju među domaćim poslodavcima. Iako naslovne teze mogu sugerirati kako se ovime stvaraju povlašteni uvjeti za strane državljane u jeku domaće stambene krize, stvarna namjera zakonodavca jest uvođenje strogog reda u sustav koji je do sada bio podložan raznim manipulacijama. Pravi ispit za nadležne državne institucije bit će dosljedna primjena i rigorozna kontrola ovih propisa na terenu, jer će isključivo visoke kazne i redoviti nadzori osigurati da novi standardi ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru.